Izvor: SEEbiz.eu, 01.Feb.2017, 22:15 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Preporuke koje to nisu
KOLUMNA - Kao što se i moglo očekivati, preporuke predsjedničina Vijeća za gospodarska pitanja uopćena su i u praksi Vladi neće nimalo poslužiti.
To je pravi pravcati "kupus" dokument kojeg bi ozbiljan analitičar bolje sastavio u samo jedno slobodno popodne.
Primjera je mnogo, a ovdje navodim samo dva.
Snaga kune i mogući brzi ulazak u eurozonu. Da, dobro ste pročitali, nešto kao "drveno željezo", otprilike.
- Zalažemo se i za jačanje >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << uloge domaće valute, uz toleriranje umjerene deprecijacije kune u odnosu na euro za 2 posto godišnje kroz pet godina. Preporučamo ulazak u eurozonu uz paralelni, postupni, dobrovoljni i tržišno stimuliran proces jačanja pozicije domaće valute. U slučaju nemogućnosti brzog ulaska u eurozonu, u Vijeću smatraju da je potrebno usredotočiti se na postizanje Maastrichtskih kriterija (koji propisuju držanje proračunskog deficita ispod 3 posto BDP-a, dok udjel javnog duga u BDP-u ne bi smio prelaziti 60 posto BDP-a) kroz slabljenje ovisnosti gospodarstva o stabilnosti tečaja i inozemnom zaduživanju, kažu u Vijeću.
Bez obzira na trend pada javnog duga posljednjih mjeseci, daleko smo od zadovoljenja Maastrichtskih kriterija - javni dug još je iznad 80 posto BDP-a i bit će velike borbe da se ove godine nastavi trend njegovog pada. Uostalom, nedavno donesena Strategija upravljanja javnim dugom ovom se temom iscrpno bavi (dobila je čak i pohvale poslovično kritičnog Instituta za javne financije) pa ovakva "sufliranja" ispadaju potpuno nepotrebna i suvišna.
Poticanje izvoza je tema kojom su se razne hrvatske administracije i analitičari bavili u posljednja gotovo dva desetljeća. Niti ovdje se nismo maknuli od floskula i uopćenih ocjena. Evo što kaže dokument Vijeća.
- Poseban set preporuka odnosi se na pomoć izvoznicima za održivi rast konkurentnog izvoza, kroz, primjerice, intenzivniji rad diplomacije na povećanju izvoza, poticaje za inovacije, patente, istraživanja i razvoj, ali i dokapitalizaciju Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Potporu izvozu trebale bi dati i monetarne vlasti, kroz predloženo odobravanje povoljnih selektivnih kredita za kreditiranje izvoznika, otkup njihovih potraživanja od izvoznih plasmana te aktiviranje izravnih operacija na otvorenom tržištu i korištenje državne imovine kao kolaterala za emisiju primarnog novca.
Ovo je već opasna teza koja sugerira da bi HNB trebao tiskati novac i još preuzeti rizik naplate izvoznih poslova. Da, postoje sličnosti s onim što radi Europska središnja banka ili Fed, ali u tome i jest najveći problem. Hrvatska, eurozona i SAD su dramatično različiti pojmovi u financijskom svijetu i to bi gospoda savjetnici trebali znati. Ovako - baš su se izblamirali.
To je već dobro poznata mantra koja sugerira da je jedini problem hrvatskog izvoza precijenjena kuna. Kao, ako bismo kunu oslabili za određeni postotak, izvoz bi procvjetao. Netočno. Problem izvoza je strukturne naravi. Unatoč pozitivnim promjenama i činjenici da su se hrvatska poduzeća (osobito srednja i mala) okrenula inozemnim tržištima, izvoz roba i njegova važnost u Hrvatskoj ostaju mali i nedovoljni da budu pokretači rasta. Štoviše, on jasno naglašava probleme lokalnoga tržišta.
Problemi su uglavnom strukturne naravi, poput skupe i neučinkovite javne administracije, koja uz prečesto mijenjanje propisa koči funkcioniranje tržišnog gospodarstva.
Hrvatska ima najniži udio izvoza u BDP-u u Europskoj uniji i među tranzicijskim zemljama, i on iznosi tek oko 20 posto. Usporedbe radi, Rumunjska i Bugarska imaju udio od oko 40 posto, a susjedna Slovenija, površinom znatno manja od Hrvatske, ima čak oko 60 posto.
Zbog svega, čini se kao da je Vijeće "pustilo" ovaj dokument tek kako bi pokazalo da nešto radi. Nije trebalo.
