Izvor: SEEbiz.eu, 04.Sep.2018, 08:59 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Preminuo Vladimir Dodig Trokut
ZAGREB - U Zagrebu je danas u 70. godini preminuo Vladimir Dodig Trokut, ugledni hrvatsko svjetski likovni umjetnik, šaman, sakupljač umjetnina, galerist, muzeolog, donator, povjesnik, antropolog, teoretičar, predavač, publicist.
Rođen 4. travnja 1949. u Kranju, tvorac je mnogobrojnih muzejskih projekata i proizvodnih poligona – tvornica-muzeja, osnivač je prvog svjetskog Anti-muzeja (Anti-muzej je projekt, a ne konvencionalan muzejski koncept), iščinio je više od 700 >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << problemskih izložbi, akcija, performanasa, body arta, instalacija, wundercammera, living teatra, monodrama, kazališnih predstava. Zastupljen je u više enciklopedija i leksikona, među kojima i u leksikonu "Who is Who?", kao i u svjetskim pojmovnicima.
No-umjetničko djelovanje oficijelno započinje 10. veljače 1968. godine u Splitu i tamo naukuje, do 1976. godine, kod Ante Kaštelančića i Božidara Jelinića, a od 1976. živi i djeluje u Zagrebu, naukuje kod Dimitrija Baščićevića - Mangelosa, Radoslava Putara, Darka Schneidera, Haralda Szeemanna, Branka Fučića, Bogdana Bogdanovića, Mladena Pejakovića i drugih, a povremeno djeluje, radi i živi u inozemstvu. Družio se i sa priznatim umjetnicima Josephom Beuysom, Johnom Cageom, Nam June Paikom i drugima. Lider je i osnivač više formalnih i neformalnih grupa: frakcije grupe Crveni Peristil, 3i, grupa 30, Manifest 72, grupe A, B, C, D, E, grupa Atributivna participacija (suosnivači su Darko Schneider i Harald Szeemann). U periodu od 1998. do 2005. godine u Labinu, sa Haraldom Szeemannom udružuje vjenčanjem Antimuzej i Muzej opsesije za koji je tiskana grafička mapa od 15 listova i 185 artefakata - publikacija, edicija, kartolina, pečata itd.
Godine 1966, 1967. i 1968. bavi se signalističkom, letrističkom i objekt-poezijom. Od 1968. godine kreće iz šamanizma u umjetnost, a iz umjetnosti u anti-muzeologiju. Deklarira se anarholiberalom i orfeistom, bavi se objektivnom umjetnošću. Začetnik je varijante konceptualne i post-konceptualne no-umjetnosti i tvorac je novih muzeoloških i umjetničkih praksi u svjetskim razmjerima, kao i nazivlja u novoj umjetničkoj praksi i muzeologiji kao što je pojam Anti-muzeja, Black-it-arta, Black out-arta, Black no-arta, industrijske arheologije i arheologije krvi. Autor je opusa različitih izvorišta od autorskog odabira predmeta do ne-mislilačkog pojma stvaralaštva kao no-mentalne forme. Utemeljitelj je sveobuhvatnog likovnog i muzeološkog projekta Anti-muzej, Otvoreni muzej, Borbeni muzej, Muzej za svaki dan, Totalni muzej, Muzej bez zidova itd.
U svojim zbirnicama čuva 500 000 artefakata, dislociran je na 35 mjesta u Hrvatskoj i inozemstvu, pod preventivnom je zaštitom Regionalnog zavoda za zaštitu kulturne baštine od 1981. g. Anti-muzej je intelektualno vlasništvo, duhovno vlasništvo i transfer znanja V.D.T-a i patent i inovacija muzejske prakse u svjetskim razmjerima. Javnosti je poznato da je godine 1991. zbirka Anti-muzeja, zaštićeni spomenik kulture, darovan u cjelini hrvatskom narodu, a 2012. godine data je na upravu Vijeću Europe.
Činjenica je da je Anti-muzejski koncept međunarodno prihvaćen, segmentalno realiziran i prikazan u više od pet zemalja. O aktivnosti prikupljanja i teoretskoj misli davno se očitovala javnost kroz izložbe i strukovna udruženja, kao unikatne pojave u međunarodnim razmjerima. Djela mu se nalaze u svjetskim muzejima i zbirkama.
