Izvor: B92, 22.Nov.2010, 03:25 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Preduzeća tuže državu zbog dugova
Beograd -- S padom likvidnosti sudovi postaju sve popularniji način naplate potraživanja. Tužbama samo nekoliko većih firmi traži se naplata 50 miliona evra.
Procenjuje se da privredni subjekti preko sudova ukupno potražuju blizu milijardu evra. Privatna preduzeća najčešće tuže državna, a koplja neretko ukrštaju i javne kompanije.
Najozbiljnije probleme ima građevinska industrija, koja, prema procenama, samo od države potražuje više od 300 miliona >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << evra.
Energoprojekt holding nije imao načina da naplati potraživanja, pa je tužio Železnice Srbije, za koje je gradio Prokop, a tužbu je podneo i protiv jednog ministarstva koje mu duguje 2,9 miliona evra. Železnice je tužio za osnovni dug od 12 miliona evra i kamate od tri miliona. U sva tri slučaja presude su ocenjenje kao pravosnažne, ali Energoprojekt i dalje čeka na naplatu.
Nema smeća, tuže ga za odnošenje
Branislav Cvetković, vlasnik preduzeća Tihos, jedan je od retkih privrednika koji je na sudu zbog troškova odnošenja smeća. Već četiri godine vodi spor sa Gradskom čistoćom. Dokazao je da vozila i zaposleni ovog javnog komunalnog preduzeća nikada nisu ušli u fabrički krug Tihosa. Međutim, Gradska čistoća ga tuži i traži skoro 40.000 evra za smeće koje nikad nije odneto.
Problemi ove najjače građevinske firme u regionu ne završavaju se ovde jer Energoprojekt nije uspeo da naplati radove ni na Beogradskoj areni vredne devet miliona evra. I tu je u toku sudski postupak protiv naručioca radova, inače firme mešovitog vlasništva.
"Sve projekte smo radili sa podizvođačima, pa je bilo tužbi i sa njihove strane. Mi smo im ipak dugove izmirili", kažu u Energoprojektu, kompaniji koja je za prvih devet meseci ove godine povećala bruto dobit za 62 odsto u odnosu na isti period lane.
I Simpo je u novije vreme pokrenuo tužbe protiv niza preduzeća ukupne vrednosti nekoliko miliona evra. Ova kompanija nadala se da će uspeti da naplati dug u nekom razumnom roku. Dužnike je čekala od šest meseci do godinu dana, a onda se ipak odlučila da krene sudskim putem.
Loša iskustva sa sudovima, međutim, i ne ulivaju im baš neku nadu. Kako saznajemo, Simpo već 20 godina vodi spor sa Dunav osiguranjem. Inicijalna vrednost spora bila je 4,5 miliona dinara, a danas je zbog kamata veća deset miliona evra.
"Simpo traži naplatu potraživanja od Dunav osiguranja po osnovu potrošačkih kredita osiguranih kod ove osiguravajuće kuće. Presudu u svoju korist ova vranjanska firma je dobila čak šest puta, a njenu pravosnažnost i ove godine potvrdili su i prvostepeni i drugostepeni sud. Sudija je, potom, trebalo da donese rešenje po kome će Dunav osiguranje da isplati dug, ali je to i zaustavio s argumentom da očekuje odlaganje rešenja", kaže izvor lista Blic.
Kako su nam ranije potvrdili u Trgovinskom sudu, tužbe zbog nenaplaćenih potraživanja nisu bile retkost ni prethodnih godina. S krizom i padom likvidnosti, međutim, ovakav broj slučajeva rapidno je počeo da raste. Tuže se i mala preduzeća i preduzetnici, ali i kompanije u državnom vlasništvu.
Nekako se čini da su u najvećem problemu već pomenute Železnice. Ne samo što duguju Energoprojektu, već i Elektroprivredi Srbije i to 23 miliona evra.
"Imamo nagomilana dugovanja prema EPS-u. Postoji opasnost da nas tuže, što bi moglo da dovede do blokade železničkog sistema. Problem su i dugovi za izgradnju železničke stanice Prokop, kao ključnog projekta za Beograd i koridor 10", ne kriju u Železnicama. Svesni problema, ovo javno preduzeće, pre nekoliko meseci pokrenulo je inicijativu kod Ministarstva za infrastrukturu za povraćaj sredstva koja im država duguje. Time bi platili svoje obaveze, ali zvaničnu informaciju o sudbini ovog zahteva još uvek nemaju.
Procena je da naplatu potraživanja sudski rešavaju gotovo sve državne firme. Detalje je, međutim, zvanično teško i saznati jer odnose s partnerima regulišu tipskim ugovorima. "To znači da nemamo pravo da objavljujemo podatke o našim korisnicima i da ne možemo da odgovorimo ko nam i koliko duguje", kažu u Telekomu. Dodaju i da su kompanija koja se ubraja u red redovnijih platiša po svakom osnovu.
U ofšor zone prebačeno 226,6 miliona evra
Izvor: Capital.ba, 22.Nov.2010
BEOGRAD, Domaće kompanije, ogranci stranih firmi u Srbiji i njihova predstavništva su, prema podacima Narodne banke Srbije, od januara do kraja septembra ove godine prebacili u ofšor poslovne zone 226,6 miliona evra, a u protekle tri godine oko milijardu i 100 miliona evra. Podaci NBS, u koje je Tanjug...









