Izvor: Večernje novosti, 30.Jun.2016, 22:06 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Pred stečajem 21.200 firmi
Srpska privreda lane poslovala u dobitku od 1,2 milijarde evra, ali je pritisnuta nagomilanim gubicima. Svako četvrto preduzeće ima gubitke iznad visine kapitala, ukupno "teške" 1.520 milijardi dinara SRPSKE firme su posle godina poslovanja sa gubitkom, lane konačno završile u "plusu" od 1,2 milijarde evra, pa su izgleda okončale period osipanja radne snage. Lane su uposlile 21.360 više ljudi. Ostvareni profit, međutim, nije dovoljan da nadmaši gubitke gomilane prethodnih >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << godina. Od 3.476 milijardi dinara prikupljenog "minusa" privrede, čak 1.520 milijardi dinara premašuje visinu kapitala preduzeća. Svakoj četvrtoj firmi, a reč je o njih 21.200, zato preti stečaj ili likvidacija - podaci su iz Saopštenja o poslovanju privrede u 2015. Agencije za privredne registre. Najveći broj preduzeća je dostigao profit, a među njima su najbrojnija ona koja posluju po tržišnim principima. Do zarade i dalje ne mogu da dođu firme u privatizaciji i stečaju i likvidaciji. Čak je i javni sektor uspeo da pređe u "zeleno". Od 485 javnih preduzeća, pozitivno je poslovalo njih 350. Smanjili su broj radnika za 739. - Javna preduzeća su u 2015. godini evidentno štedela - objašnjava Ružica Stamenkvić, registrator Registra finansijskih izveštaja APR. - Evidentan je i veći procenat naplate potraživanja. Što se tiče firmi čiji kumulativni gubitak premašuje vrednost kapitala, ona su u izuzetno teškoj situaciji i njima preti stečaj. Najveći deo tog gubitka, 41,5 odsto, ostvarila su mikro preduzeća. Trećina je kod velikih sistema, nepunih 13 odsto mala i 12,3 odsto srednja preduzeća. U srpskoj privredi su problematični izvori finansiranja. Podaci pokazuju da je firmama lane nedostajalo ukupno 740 milijardi dinara za finansiranje stalne imovine i zaliha. I oni su nadoknađeni kratkoročnim zaduživanjem. Tako je porasla i zaduženost. Na svaki dinar sopstvenog kapitala, srpska preduzeća su u dugu od 1,84 dinara. Mnogi su pribegli alternativnim izvorima - neplaćanju dobavljača. - Pojedina privredna društva su teret finansiranja prebacila na dobavljače tako što im nisu izmirivala obaveze - napominje Ružica Stamenković. - Dobavljači su zato u teškom položaju i novi ciklus proizvodnje su morali da finansiraju iz kredita. Tako se ugrožavaju zdrava preduzeća i počinje spirala nelikvidnosti. Nepoštovanje finansijske discipline se vezuje za javna preduzeća, moćne kompanije i velike trgovinske lance. Privreda je ostvarenim dobitkom preokrenula pravac, ali da bi izašla iz neravnoteže potrebno je da posluje sa profitom i narednih godina. NE PREDAJU IZVEŠTAJE Godinama unazad oko 30.000 preduzeća izbegava zakonsku obavezu i ne podnosi godišnje finansijske izveštaje. Tako je bilo i lane. Među njima, međutim, većina i ne ostvaruje značajan promet. - Do 2013. godine stva Tužilaštva je bio da se podnose prijave protiv preduzeća koja imaju godišnji pormet veći od 500.000 dinara, a ne podnose izveštaj - objasnila je Ružica Stamenković, registrator APR. - Takvih je uvek bilo oko 1.500. Od novog zakona, stav Tužilaštva je da se podnose prijave protiv svih. Mi trenutno to radimo za sve one koji nisu podneli izveštaje za 2014. godinu.
Nastavak na Večernje novosti...













