Izvor: SEEbiz.eu, 26.Dec.2015, 19:19 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Potiču li migranti gospodarstvo?
ANALIZA - Masovni dolasci migranata s područja Afrike, Bliskog istoka, Afganistana i Pakistana na područje Europske unije su ove godine praktički zasjenili sve ostale dosadašnje tematike i probleme s kojima se suočava Europa.
Ako izuzmemo sve druge faktore sadašnja migracijska kriza je dokazala još jedan ekstremno veliki neuspjeh Europske unije nakon onih s masivnim padom udjela europskog u svjetskom BDP-u i problema s neravnotežama unutar eurozone koji ugrožavaju samo >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << njeno postojanje. Taj novi problem predstavlja praktičko nepostojanje zaštite vanjskih granica što je dovelo do situacije da praktički svatko može ući u Europsku uniju bez da uopće zatraži azil ili da ima ikakve dokumente.
Sve do napada u Parizu vladajuće elite zapadnoeuropskih država su izražavale podršku dolasku migranata i stvaranju multikulturalnog društva bez obzira na protivljenje vlastitog stanovništva, vlastitih birača. Razna ispitivanja javnog mijenja koja su održana još u rujnu su dokazala na vatreno protivljenje primanju migranata u praktički svim članicama Europske unije. Ako pogledamo samo podatke za Njemačku otkrit ćemo da 78 % Nijemaca smatra da migranti nemaju prava tražiti prihvat u Njemačkoj. Takav postotak protivljenja nalazimo i u Velikoj Britaniji, a slična je situacija i u drugim zapadnoeuropskim državama.
Bez obzira na takvo protivljenje zapadnoeuropske vlade de facto prihvaćaju migrante navodeći kao osnovni razlog za njihov primjer nedostatak radne snage i u skladu s tim navodne gospodarske beneficije s kojima ćemo se sada pozabaviti.
Jedan od gospodarskih razloga koji se najčešće navodi za prihvaćanje migranata je onaj o niskom natalitetu u Europi i potrebi za novim mladim radnicima koji će raditi za naše mirovine. Kako je to političko stajalište jednostavno govoreći neispravno iza njega je na nagovor vlade javno stala samo Federacija njemačke industrije. Ako na primjer pogledamo samo podatke Danske po pitanju neeuropske radne snage otkrit ćemo da njihova stopa radne aktivnosti iznosi 56 %, dok ta stopa za sveukupno stanovništvo Danske iznosi 76 %. Slična je situacija i po primanjima tako da radnici koji nisu s područja Europe imaju u prosjeku 40 % niža primanja od državnog prosjeka.
Kada govorimo o ovogodišnjim migrantima po listopadskim podacima Bundesagentur für Arbeit 81 % njih nema nikakve završene radne kvalifikacije dok samo 8 % njih ima završeni fakultet što više nego jasno ukazuje na njihov radni potencijal. S druge strane po podacima Handwerkskammer für München und Oberbayern 70 % Afganistanaca, Iračana i Sirijaca nakon dvije godine prekine trogodišnje školovanje u Njemačkoj što ukazuje da sve izjave o pozitivnom efektu migranata na povećavanje radne snage nemaju nikakve veze s realnošću. U slučaju da želimo u potpunosti ignorirati ovogodišnje podatke o migrantima jer su realno govoreći napisani pod pritiskom krize tada trebamo obratiti pažnju na podatke iz ranijih godina. Još prošle godine je IFO institut reagirajući na promigrantsku analizu medijske grupacije Bertelsmann izašao u javnost s analizom koja ukazuje da svaki migrant u prosjeku Njemačku košta 1.800 eura godišnje više nego što Njemačka od njega dobije kroz poreze tako da implicitni dug po svakom migrantu iznosi 79.100 eura.
Druga analiza s vrlo sličnim fiskalnim rezultatom nam dolazi od University of Oxford. Pozivajući se na fiskalne analize Christiana Dustmanna i Tommasa Frattinija University of Oxford je došao do zaključka da Velika Britanija ima financijske koristi od migranata iz drugih članica Europske unije dok je s druge strane zbog migranata koji ne dolaze s tog područja izgubila 134.9 milijardi funti u razdoblju 1995-2011 godina.
Iz svega ovdje navedenog neupitna činjenica govori da je gospodarski učinak migranata s područja izvan Europske unije negativan na države što znači da će nominalna vrijednost BDP-a po stanovniku biti manja iako će doći do mikroskopski malog povećanja BDP-a koji je strogo povezan s povećanjem broja stanovnika u državama koje ih primaju. Konkretni ekonomski sektori koji imaju koristi od migranata su povezani s poslovima dobivenim od države prvo u cilju prehrane i smještaja migranata, a potom i njihove edukacije.
Kada gledamo utjecaj migranata na radnu snage postoji opće suglasje da će primanja nekvalificirane ili slabo kvalificirane radne snage država domaćina biti u padu zbog većeg natjecanja za takva radna mjesta. S druge strane doći će do ograničenog rasta primanja menadžera u tvrtkama koje zapošljavaju takvu radnu snagu zbog pada cijene njihovog rada.
