Početak novog bankarstva

Izvor: Politika, 07.Okt.2008, 23:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Početak novog bankarstva

Volstrit je siromašniji za klasične investicione institucije, ali to ni izbliza ne znači da je Amerika ostala bez kvalitetnih banaka i mogućnosti za razvoj drugog biznisa

Od našeg specijalnog izveštača

Njujork – Krah hipotekarnog tržišta Amerike, sa svih pet-šest specijalizovanih investicionih banaka, ni izbliza ne znači i kraj bankarstva te najjače ekonomije sveta. Naprotiv. Finansijska industrija, onakva kakva je bila do pre tri sedmice, iakovažan >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << deo krvotoka američke privrede, nije sa trenutnim investicionim „zakrečenjem” zaustavila život.

Biće veliki problem, kako je grupi beogradskih novinara prilikom nedavne posete banci Inteza Sanpaolo u Njujorku svedočio Mario Platero,dopisnik italijanskog poslovnog dnevnika „Sole 24 ore”, ako se kriza iz finansijskog prenese u sektor realne ekonomije. Tek tada će se osetiti njene prave razmere, a američka, pa i svetska privreda to će platiti sasvim izvesnom recesijom. Da li će pad privredne aktivnosti biti 18 ili svih 60 meseci, zavisi od ishoda pregovora sa američkim prijateljima okupljenim oko G7.

Da đavo, ipak, nije tako crn i da nije došlo do sveopšteg bankarskog potopa svedoči i primer italijanske banke Inteza Sanpaolo, koja godinama uspešno radi na američkom tržištu. Njen prvi čovek Korado Paseranije se polakomio za lakom zaradom i u svojoj bilansnoj aktivi nema složene derivate koji sadrže (subprime mortgage loans) hipotekarne kredite lošijeg kvaliteta. Banka Inteza Sanpaolo nema ni dolara otpisa po tom osnovu. Pasera je svojevremeno optuživan za konzervativan pristup poslu, kada su drugi pravili milijarde dolara profita, ali on se opredelio za ulaganja u realnu ekonomiju.Ispostavilo se da je to bila vrlo mudra odluka.

Na pitanje novinara šta je zapravo toliko povuklo američki finansijski krem da se upusti u pravu kocku sa hipotekarnim zajmovima, Platero hladno kaže – pohlepa. I to ne samo njihova, već i njihovih akcionara.

Čak Prins, predsednik „Siti grupa”, nedavno je priznao da je i on mogao da igra na sigurno, ali to za njegove akcionare, željne profita, nije bilo dovoljno dobro. Tražilo se mnogo više.

„Ako imate vrlo stabilan biznis, vaše akcije neće dobro proći na berzi, a vi kao prvi čovek pod pritiskom ste da uvećate vrednost akcije, iako postoje poslovi u okviru banke čija je dodata vrednost nešto niža. Rešenje je da se pronađe novi biznis u kome je profitna marža visoka i onda, kada se stabilizuje, vi izađete iz njega i pređete na novi, ali uz podizanje vrednosti akcija za 15 do 20 procenata”, objašnjava Platero i dodaje da su se mnogi prosto „zaigrali” i nisu osetili pravi trenutak da se iz tog kola puste. Zato je vrednost akcija „Siti grupa” pala sa oko 70 na svega 15 dolara. Ali, i to je život.

Slobodan Kostić

-------------------------------------------

Bez lične odgovornosti

U Japanu bi najodgovorniji ljudi propalih banaka, možda, uradili harikiri, a u Srbiji bi ostali bez poslova u finansijskoj sferi bar četiri godine. Kakve posledice iz profesionalnog i ličnog ugla mogu očekivati top-menadžeri tih kompanija koje su bankrotirale, bilo je pitanje Plateru.

– Većih posledica, za sada, nema. Iako se u celu priču o slomu hipotekarnog tržišta uključio u Federalni istražni biro, svi su izgledi da će top-menadžeri propalih banaka, jednostavno, otići sa svojih funkcija. Da li i sa otpremninama, koje su ovde vrlo visoke, još će se raspravljati, ali oni obično u tim situacijama sami započinju svoj posao – napominje Platero i kao primer navodi Pita Folda, vođu banke Braća Liman.

Fold je u toj banci radiotri decenije, a na CEO funkciji proveo možda 15 ili 20 godina. Za to vreme napravio je sopstveni kapital van banke od oko 500 miliona dolara. Ona ima 62 godine. Šta će sa 500 miliona dolara uraditi neko ko ima 62 godine? Možda će u penziju,zaigrati golf ili uzeti novac i osnovati sopstvenu finansijsku kompaniju.

„Najverovatnije, poznajući Folda, mislim da je pre onaj tip čoveka koji će započeti sopstveni biznis”, kaže Platero.

[objavljeno: 08/10/2008]

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.