Izvor: SEEbiz.eu, 24.Dec.2017, 09:39 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Plenkovićev najveći problem je sanacija zdravstvenog sustava
ZAGREB - Nakon što je godinu dana proveo u konsolidiranju parlamentarne većine i pozicije u stranci, premijer Andrej Plenković obećao je da će druga godina njegova mandata biti godina reformi.
Sam je pred stranačkim kolegama kazao da je 2018. godina “prva u ovom desetljeću u kojoj nemamo izbora ni referenduma” te obećao da će taj predah iskoristiti “za pokretanje istinskih promjena u svim sektorima koji su važni za budućnost zemlje”.
Jednako danas >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << kao i prije godinu dana premijera će na svakom važnijem projektu kočiti krhka saborska većina, koja od njega zahtijeva puno političke kombinatorike, ali i čvrstu podršku HDZ-ove stranačke mašinerije. Ona se ove godine iskazala jedino u povećanju prava pojedinih skupina građana i rastu vojnih izdataka, dok je iole škakljiviji zahvat odgođen. To što Plenković u drugu godinu mandata ne ulazi s neiskusnim mostovcima, nego s proračunatim HNS-om i nekoliko prebjega iz ostalih stranaka ne daje mu puno veće šanse da će uspjeti, piše Večernji list.
Plenković iduće godine mora zatvoriti “reformu svih reformi”, kako vladajući nazivaju državno uplitanje u spašavanje Agrokora, odnosno prisiliti vjerovnike Agrokora da otpišu milijarde kuna vlastitih potraživanja. Promjene se očekuju u javnim službama i državnoj upravi, mirovinskom i zdravstvenom sustavu, obrazovanju, ali i oporezivanju nekretnina. Ne učini li to iduće godine, vjerojatno neće ni 2019. jer će tada zbog predsjedničkih i izbora za Europski parlament zemljom opet teći med i mlijeko. Na početku ovog mjeseca premijera je i HDZ-ova europarlamentarka Ivana Maletić pozvala da krene “dolinom političke smrti”, odnosno da povuče nepopularne mjere i pod cijenu pada popularnosti kako bi otvorio prostor za veći gospodarski rast.
Kad je o mirovinskom sustavu riječ, očekuje se više odluka: raniji odlazak u mirovinu sa 67 godina, zaoštravanje uvjeta za prijevremene mirovine, ohrabrivanje radnog angažmana umirovljenika te odluka o prenošenju zaštitnog dodatka i na drugi stup, bez čega bi mirovine svih rođenih nakon 1962. godine pale gotovo za trećinu!
Zapelo je s najavljenom privatizacijom primarne zdravstvene zaštite, premijer nije prihvatio ni prijedlog svojeg ministra zdravlja da dodatno oporezuje pušače i alkoholičare, ali kao alternativa mogla bi se pripremiti osnovna košarica zdravstvenih usluga koju će pokrivati obvezno osiguranje, dok bi se sve ostale zdravstvene usluge doplaćivale. Poznajući njihov politički svjetonazor HNS bi mogao stati iza prijedloga da građani više sudjeluju u plaćanju troškova liječenja, vezujući svoj pristanak za promjene u školstvu, no promjene u zdravstvu slično kao u obrazovanju ili mirovinskom sustavu traže politički konsenzus!
Premijer može samo sanjati da će mu Most ili SDP čuvati leđa u zdravstvu, a teško da bi im se što moglo i zamjeriti kad ni Vlada nije izašla s planom koji će osigurati financijsku održivost sustava. Potpredsjednica Vlade Martina Dalić napustila je 2014. godine HDZ jer stranka tada nije bila spremna podržati njezin prijedlog reforme javne uprave koji se temeljio na depolitizaciji, jednostavnijoj organizaciji i motiviranju zaposlenih.
