Pijemo kafu sa graškom

Izvor: Blic, 16.Feb.2015, 08:08   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Pijemo kafu sa graškom

Dodavanje u kafu samlevenih žitarica, zatvaranje kesica heftalicom i prodaja kafe sa isteklim rokom trajanja praksa je u lokalnim pržionicama.

U malim pržionicama najčešće završava švercovana kafa koja se meša sa jeftinim sastojcima poput ječma ili slada, pakuje u kesice i prodaje po nižim cenama. U Srbiji posluje oko 250 manjih pržionica kafe.

- Kao surogati kafe najčešće se dodaju najjeftinije sirovine poput ječma i slada, ali se dodaje i pšenica, soja, >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << kukuruz, raž, smokva, rogač, šećerna repa, pa čak i grašak i žir... - kaže za “Blic“ bivši vlasnik male pržionice u Požarevcu.

Šta se sve dodaje u kafu

On dodaje da se kafa često proizvodi u lošim uslovima i da je mešaju ljudi koji nisu stručni za to, a najveći problem je što kafe iz malih pržionica često uopšte nemaju deklaraciju.

Dejan Bošković, direktor “Mlin produkta“, preduzeća za distribuciju kafe, kaže da mnogi proizvođači u kafu stavljaju veliku količinu surogata, čime joj snižavaju cenu.

- Cene kafe otišle su gore, a kod nas stoje, ili čak padaju. To je moguće samo ako se u kafu stavljaju dodaci. To nije zabranjeno, ali je obavezno da na pakovanju stoji “kafa sa surogatima“. Problem je što proizvođači ogromnim slovima napišu “kafa”, a onda nevidljivim, sitnim slovima dodaju to “sa surogatima“ i, naravno, ne navedu u kojem procentu se nalaze žitarice, a ako ih ima previše, to nije kafa - kaže Bošković.

Svetska istraživanja pokazala su da u kafi može da se nađe i mleveno drvo, grančice, pa čak i zemlja koja ima boju sličnu kafi. U Srbiji već nekoliko godina ne postoje uporedna testiranja kvaliteta namirnica, a zvanične kontrole ne obuhvataju pržionice koje rade na sivo. Prosečan stanovnik Srbije godišnje potroši 4,5 kilograma kafe, a nelegalan uvoz štetan je za krajnjeg potrošača koji plaća punu cenu za nešto čemu se ne zna poreklo, zdravstvena i sanitarna ispravnost.

- Kafa je akcizna roba, ali na kesicama ne postoje markice koje bi bile pravi dokaz da je kafa prošla sve inspekcijske kontrole. Verujemo da bi ovakva praksa pomogla u smanjenju sivog tržišta, a i građani bi bili sigurni u kvalitet kafe koju kupuju - kaže Andrej Bele, generalni direktor strateškog područja kafa „Atlantik grupe“.

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.