Papreno refinansiranje

Izvor: Blic, 11.Apr.2009, 06:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Papreno refinansiranje

Način da otplatu svojih dugova građani koliko-toliko olakšaju produženjem roka otplate ili nižim kamatnim stopama jeste uzimanje kredita za refinansiranje. U ponudi banaka su i dinarski i zajmovi vezani za evro. Ali, pre nego što se upustite u kreditnu avanturu zvanu „uzmeš novi kredit pod povoljnijim uslovima, da bi otplatio stari”, treba napraviti dobru računicu, jer kamatne stope za dinarske kredite za koje nije potrebno ni učešće ni depozit idu i do 45 odsto! >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic <<

Mogu se refinansirati potrošački i keš krediti, dug po tekućem računu, kreditnoj kartici, pa čak i stambeni zajmovi. Ono što u startu treba računati jeste da banka naplaćuje jednokratnu naknadu koja iznosi od dva do tri odsto od vrednosti zajma za refinansiranje. Za dinarske kredite nije potrebno polaganje depozita ili učešće, dok kod onih koji su indeksirani u evru najčešće se traži 30 odsto od vrednosti zajma.

Takođe, treba znati i da se ovi zajmovi isplate u početnom periodu otplate kredita. Primera radi, na računici od 100.000 dinara, odobrenog na 10 godina, uz kamatu od 20 odsto, posle pet godina ostalo bi za vraćanje 42.000 dinara kamate i čak 73.000 dinara glavnice. Znači da je na polovini otplate, vraćeno manje od 30 odsto glavnice jer u ukupnoj strukturi mesečnih rata u početnoj godini kamata učestvuje sa gotovo 80 odsto, a samo 20 odsto je kamata. Zato je preporuka da se krediti za refinansiranje uzimaju u prvim godinama otplate.

Iznosi ovih kredita različiti su od banke do banke. Najmanji je 8.000 dinara, dok maksimalni i do 15.000 evra. Pojedine banke, traže da se kod njih prebaci primanje zarade preko tekućeg računa, uglavnom povoljniji su uslovi za klijente banke. Naravno, zatvaranje tekućeg kod mnogih banaka se naplaćuje, tako da je i to trošak koji iznosi i do nekoliko stotina dinara.

Rok otplate zavisi od vrste kredita. Tako, ako je reč o kreditu za refinansiranje duga po tekućem računu ili kreditnoj kartici, on iznosi do 24 meseca, za potrošačke kredite otplata je 60 meseci, a ponegde za gotovinske i do 120 meseci.

Kao obezbeđenje, banke uglavnom zahtevaju menicu i administrativnu zabranu na platu, ponegde je potreban i žirant, kao i osiguranje korisnika kredita od posledica nesrećnog slučaja.

Na šta obratiti pažnju

- rok otplate

- koliki je iznos jednokratne naknade

- da li je kamatna stopa fiksna ili promenljiva

- da li je kredit dinarski ili u stranoj valuti

- koji kurs se primenjuje kod dobijanja i otplate zajma

- da li je potrebno učešće ili depozit

- koliki su troškovi prevremene otplate novog kredita

Primer

Iznos 400.000 dinara

Depozit - nema

Rok - 24 meseca

EKS - 31,43%

Naknada - 10.000 dinara

Mesečna rata - 21.351 dinar

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.