Izvor: SEEbiz.eu, 29.Jan.2017, 11:17 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Pad životnog standarda na Balkanu u posljednja dva i pol desetljeća
ANALIZA - Europska banka za obnovu i razvoj je početkom godine izašla u javnost s svojim izvještajem o gospodarskom stanju u nekadašnjim komunističkim državama i kakve je posljedice proizveo prelazak s planske na tržišnu ekonomiju.
Iako se ovaj izvještaj bavi sveukupnim, općenitim stanjem i promjenama na području Istočne europe, Središnje Azije i Kavkaza u njemu je moguće naći i neke konkretne podatke o državama s područja naše regije.
Prvi od zanimljivih >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << otkrića ovog izvještaja tiče se potvrde trauma, neimaština koje su stanovnici bivših komunističkih država preživjeli u godini kada je ukinuta planska ekonomija. Ta potvrda tadašnje neimaštine se nalazi u činjenici da su djeca tada rođena u prosjeku jedan centimetar niža od onih koji su se rodili ranije u doba komunizma ili kasnije nakon što je zaživjela tržišna ekonomija. To ukazuje na činjenicu da je doba njihovog najranijeg djetinjstva bilo doba neimaštine, doba nedovoljne ishrane.
Nakon tog prvog doba neimaštine sada već bivše komunističke države su neke uspješnije neke manje uspješno počele dizati životni standard i dostizati zapadne tržišne ekonomije. Iz naše europske perspektive čudno zvuči činjenica da su po podacima Europske banke za obnovu i razvoj najbolji rezultat po povećanju primanja ostvarili Turkmenistan, Poljska (što i nije neobično), Bjelorusija i Armenija. Nakon njih na ovom popisu od 26 država dolaze Slovačka i neobični protuglobalizacijski nastrojeni Uzbekistan koji nije član WTO-a ni drugih gospodarskih organizacija.
Kako smo sigurni da se neki sada pitaju gdje se nalaze Slovenija, Hrvatska, Srbija i druge države naše regije red je da se pozabavimo i njima. Očekivano prva na ovoj ljestvici je Slovenija koja se nalazi na sedmom mjestu. Ona je ujedno i jedina država regije u kojoj svi zaposleni imaju viša primanja nego 1989. godine. Nakon nje dolazi Hrvatska koja se nalazi na 14. mjestu (od 26) i u kojoj 10 % stanovnika živi gore nego 1989. godine dok od njih još 50 % primanja ne rastu dovoljno brzo.
Makedonija koja se nalazi na 16. mjestu je država ekstrema. Oko 60% stanovnika ima plaće manje nego 1989. godine, dok kod njih 15% one počinju nadoknađivati razliku prema onima iz G7 država. Odmah pored Makedoniije se na 17. mjestu smjestila Bosna i Hercegovina sa sličnim neravnotežama. Na kraju ove ljestvice se nalaze Srbija na 24. mjestu, Crna Gora na 25. i Ukrajina na 26. mjestu. To su ujedno jedine države u kojima gotovo svi danas imaju niže plaće nego 1989 godine. To su ujedno jedine države u kojima su gotovo svi danas ekonomski gubitnici prelaska s planske na tržišnu ekonomiju.
Pošto su se prema mišljenju Europske banke za obnovu i razvoj pojavile velike neravnoteže u mogućnostima između onih koji imaju i nemaju na području bivših komunističkih država prijedlog ove institucije je da se podignu porezi na najbogatije. Oni ostaju pri ovom razmišljanju iako znaju da je stvarna nejednakost puno manja od onog što misle obični građani.
Cilj ove mjere povećanja poreza bi bio da se spriječi prevelika koncentracija gospodarskih resursa u rukama ekstremno malenog broja vlasnika koja je i sada iznimno visoka u usporedbi s uspješnim zapadnim europskim državama. Kako je u današnje globalizacijsko doba teško oporezivati novac EBRD predlaže oporezivanje višim poreznim stopama nasljeđivanje imovine i uvođenje poreza na nekretnine koje ne mogu nigdje pobjeći. Prema njihovom mišljenje ti porezi na bogatstvo bi se u prosjeku trebali povećati 350% u odnosu na njihove današnje visine.
.jpg)
