Izvor: SEEbiz.eu, 02.Okt.2019, 10:29   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Ovo je plan za nacionalnu mirovinu

ZAGREB - Nacionalna mirovina u Hrvatskoj trebala bi iznositi oko 1000 kuna za samca i 1600 kuna za nekoliko osoba, od kojih ni jedna ne ostvaruje pravo na mirovinu iz rada. 

Na nju bi imale pravo osobe čiji ukupni prihodi nisu veći od 800 kuna mjesečno (19 do 24 posto proračunske osnovice koja iznosi 3326 kune), odnosno 1164 kune ako nije riječ o paru (najviše 35 posto osnovice), u što se ne bi uračunavale naknade za tuđu pomoć i njegu, ortopedski dodatak i drugo. Primatelj >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << bi morao imati najmanje 30 godina neprekidno prebivalište u Hrvatskoj, a dob nakon koje bi ostvarivao pravo mora biti viša od 65 godina: hoće li biti 65, 68 ili 70 godina, ovisit će o javnim financijama.

Kad bi se socijalna mirovina dodijelila svim osobama iznad 65 godina koje žive u kućanstvu u kojem niti jedan član nema mirovinu, takvih bi primatelja bilo 27.650, a u državnom bi proračunu trebalo izdvojiti oko 330 milijuna kuna na godišnjoj razini, piše Jutarnji list.

Zaključak je to istraživanja Instituta za javne financije (IJF), koje čini stručnu podlogu za radnu skupinu za utvrđivanje uvjeta i kriterija za uvođenje nacionalne mirovine, u kojoj sjedi 20-ak predstavnika Vlade, poslodavaca, sindikata i stručnjaka za mirovinski sustav.

Starije osobe bez ikakvih primanja čine skupinu najsiromašnijih građana. Iako ih ima diljem zemlje, najviše ih je na području istočne Hrvatske i južnog Jadrana. S druge strane, najmanje ih je na području sjevernog Jadrana i sjeverne Hrvatske. Najveći dio socijalno ugroženih starijih ljudi su žene, pokazuju podaci iz istraživanja.

U istraživanju IJF-a ističe se da bi socijalna mirovina morala svakako biti veća od socijalne pomoći, koja sada iznosi 920 kuna za radnonesposobnog samca, ali manja od minimalne mirovine iz rada. U IJF-u preporučuju da država ne organizira posebnu službu za obračun i isplatu socijalnih mirovina, nego da poboljša suradnju između HZMO-a i Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, što također smanjuje troškove.

Dio stručnjaka za mirovinski sustav s kojima smo razgovarali smatraju da nacionalnu mirovinu, ili novo socijalno davanje, ne bi trebalo davati građanima s navršenih 65 godina. Cilj novog socijalnog davanja, ističe Viktor Gotovac sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, nije da se ljude stimulira da odu s tržišta rada ili da rade u sivoj zoni, nego da se omoguće minimalna primanja za ljude koji nisu ostvarili uvjete za mirovinu.

- Najprije treba dogovoriti uvjete i kriterije, a onda se baviti iznosima. Ako govorimo o radnom vijeku do 68. godine, kao što je slučaj sa Zakonom o radu, onda bi trebalo ići na kasniju dob za primanje nacionalne mirovine - kaže Gotovac koji smatra i da tu zapravo nije riječ o novom socijalnom davanju, nego o dorađenom postojećem.

Sličnog je mišljenja i Danijel Nestić sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, koji u nacionalnoj mirovini vidi socijalnu mjeru.

- Ako će postojati dohodovni i imovinski cenzus, to je onda malo dorađena zajamčena minimalna naknada. Ne vidim tu velike razlike u odnosu na nju - ističe Nestić.

U projektu nacionalne mirovine, dakle, još je puno otvorenih pitanja. Cilj je Vlade da do kraja sljedeće godine stvori zakonodavni okvir, a da prve isplate krenu početkom 2021. godine. Odgovore na otvorena pitanja, kojih je mnogo, a koja se ne tiču samo iznosa, nego i uvjeta, morat će dati članovi radne grupe, koji bi se trebali sastajati jednom u tri tjedna.

Socijalna davanja

Nema sumnje da će Vlada morati uzeti u obzir i iskustva drugih zemalja koja imaju sličan oblik socijalnog davanja za starije osobe. Njih u Europi, ali i u drugim dijelovima svijeta, ne manjka. No, pojavljuju se pod različitim nazivima - od socijalnih, preko osnovnih do minimalnih mirovina. Ili, jednostavno kao socijalna pomoć za starije bez dovoljnih primanja za život. Praksa u drugim zemljama razlikuje se i po tome tko i pod kojim uvjetima ostvaruje pravo na to socijalno davanje. Ono što je zajedničko svima, to je pokušaj da se uz pomoć takvog mehanizma ublaži problem siromaštva u starijoj životnoj dobi.

Nastavak na SEEbiz.eu...