Nova tržišta za energente

Izvor: B92, Tanjug, 05.Jan.2010, 10:55   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Nova tržišta za energente

Moskva -- Rusija je preuzela od Saudijske Arabije status najvećeg svetskog proizvođača nafte, ali su ipak prihodi ruskih naftaša i državnog "Gasproma" opali za trećinu.

Tradicionalni kupci ruskih energetskih sirovina postali su štedljiviji primoravajući Rusiju da potraži nova tržišta na istoku.

Rusija ubire plodove krizne 2009. godne koja je otkrila njenu sirovinsku zavisnost i primorala je na komporomise sa zemljama kojima je koliko juče mogla da >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << diktira svoje uslove.

Cene nafte su se početkom godine "srozale" pet puta u odnosu na rekordni nivo, dok je tražnja ruskog gasa u Evropi 2009. godine opala za 30 odsto, ugrozivši rusku ekonomiju, koja od izvoza sirovina obezbeđuje bezmalo polovinu budžetskih prihoda.

Krajem minule godine cena nafte se delimično oporavila, premašivši 70 dolara za barel, što je dvostruko više nego početkom godine, ali i dva puta manje od predkriznih 150 dolara za berel.

"Naftaši su još imali sreću jer je višak globalne likvidnosti investiran u naftu, što je bilo prijatno iznenađenje", izjavio je za Rojters potpredsednik odeljenja za trgovinske transakcije "Dojče banke" u Rusiji Sergej Suverov.

Naftne i gasne kompanije su, međutim, skresale investicije, a vlada koja je stranim kompanijama ograničila pristup strateškim nalazistima, pokazuje spremnost da revidira svoje stavove.

"Ekonomska situacija se poprilično promenila", konstatuje ruski ministar za prirodna bogatstva Jurij Trutnjev, jedan od onih koji predlažu da se strancima omogući pristup strateskim nalazištima.

Putin zove strane investitore

Ruski premijer Vladimir Putin je jesenas lično pozvao strane investitore na fosilnim gorivima bogato poluostrvo Jamal, za čije osvajanje je neophodno do 100 milijardi dolara.

"Prihodi ruskih naftnih kompanija su za devet meseci ove godine opali u proseku za trećinu, dok je profit prepolovljen" ukazuje izvršni direktor najveće ruske naftne kompanije "Rosnjeft" Sergej Bogdančikov dodajući pri tom da se u 2010. godini ne očekuje takva kriza uz procenu da će godina biti relativno mirna.

Nastojanje da se podstaknu cene nafte u protekloj godini prinudilo je članice organizacije izvoznica nafte (OPEK) na smanjenje proizvodnje, što je Rusiji omogućilo da zauzme lidersku poziciju u svetu.

Rusija je u novembru četvrti mesec za redom ostvarila rekordnu eksploataciju, proizvodnjom u proseku 10,7 miliona barela dnevno, ali analitičari ukazuju da bi ovo vođstvo moglo da bude kratkog daha.

Najveći doprinos u porastu proizvodnje nafte dala je državna kompanija "Rosnjeft" puštajući u eksploataciju gigantsko nalazište Vankor u istočnom Sibiru.

Eksperti ukazuju da rezultati nalazišta Vankor maskiraju problem iscrpljenosti nalazišta zapadnog Sibira, dok pad investicija u osvajanje novih izvorišta ugrožava ukupnu rusku proizvodnju u bližoj budućnosti.

Gasprom se okreće Aziji

Fatih Birol, vodeći ekonomista Međunarodne agencije za energetiku (IEA) savetuje Moskvi da ne zaboravlja investicije, i istovremeno predviđa pad proizvodnje nafte u narednih 20 godina.

Isti savet važi i za sektor gasa, obzirom da je Rusija zbog pada tražnje u Evropi odložila planirano osvajanje gigantskih nalazišta - Bovanenko i Štokman.

"Zamrzavaćemo i odlagati gasne projekte, posebno one za koje nemamo velike potrošače", kaže suvlasnik "Lukoila" jednog od najvećih nezavisnih proizvođača gasa u Rusiji, Leonid Fedun.

Prošla godina, koja je počela sa isključenjem zapadnih potrošača zbog konflikta sa Ukrajinom, oslabila je pozicije "Gasproma" u Evropi, njegovom najvećem prodajnom tržištu.

Evropska komisija je pozvala zemlje kontinenta da smanje zavisnost od ruskog gasa, dok je Rusija pokušala da minimizira mogućnosti za nove koflikte, dozvolivši Ukrajini da bez posledica snizi kupovinu u zamenu za bezbedan tranzit u Evropu.

Posmatrači strahuju da bi ustupak Ukrajini mogao da izazove lančanu reakciju u drugim evropskim zemljama, sa smanjenim potrebama za gasom i većom željom za štednjom.

"Gasprom" je smanjio procenu izvoza u Evropu za četvrtinu na 142 milijarde kubnih metara, a izvozne prihode za trećinu na 42,5 milijardi dolara.

Ruski koncern očekuje da će u nastupajućoj godini povećati izvoz na 162 milijardu kubnih metara i izvozne prihode na 51 milijardu dolara, ukazujući na postepen oporavak tražnje, ali zapad savetuje Rusiji da na nekoliko godina zaboravi na rast gasnih prihoda.

IEA ocenjuje da je tražnja gasa u Evropi 2009. godine opala za osam do devet odsto, unazadivši tržište za jednu deceniju.

Predsednik Evropskog saveza gasne industrije "Eurogas", Domeniko Dispenca je već savetovao "Gaspromu" veću fleksibilnost, ukazavši da sa padom tražnje kliljenti u Evropi prvo odustaju od ruskog gasa.

Rusija je, međutim, već našla alternativu za Evropu, tako da će osnovni podsticaj za rast izvoza ruskih sirovina biti Azija.

Prema strategiji razvoja ruskog sektora goriva i energenata, koju je vlada usvojila u minuloj godini, isporuke na azijsko tržište će do 2030. godine u ukupnom izvozu energetskih sirovina učestvovati sa 20-25 odsto prema sadašnjih šest.

Prošle jeseni "Gasprom" je dogovorio isporuke Kini oko 70 milijardi kubnih metara gasa godišnje počev od 2014. godine, što je bezmalo polovina ukupnog ruskog izvoza gasa planiranog za 2009. godinu i dvostruko više od isporuka Nemačkoj, koja je za sada najveći kupac ruskog gasa.

Nastavak na B92...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.