Izvor: Politika, 08.Apr.2014, 12:31   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Nova rešenja – novi udar po džepu

U Beogradu uvećanje poreza do 80 odsto, a u ostalim gradovima te dažbine povećane od 20 do 125 procenata

Beograđane će ovih dana u sandučićima sačekati nova rešenja za porez na imovinu, uvećana najviše do 80 odsto, koliko je privremeni organ prestonice odredio granicu preko koje se ne sme ići. Ostatak Srbije će se sa ovim neprijatnim iznenađenjem suočiti tek tokom leta, a ponegde i na jesen, zbog novog popisa i produženog roka za prijavu imovine. A dok ne stignu >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << ovogodišnje uplatnice, koje će prema našoj računici, nekima biti veće od 20 do 125 odsto – akontacije će se plaćati po starom.

Stanovnici Sokobanje i Negotina rešenja neće dobiti pre juna, jer su ove opštine odlučile da prvo popišu poreske obveznike i prekontrolišu prijavljenu kvadraturu. To rade uz pomoć nemačke organizacije GIZ sa namerom da povećaju obuhvat naplate.

Dimitrije Lukić, predsednik opštine Sokobanja, očekuje da će za 15 do 20 odsto povećati obuhvat, ali ne u smislu broja obveznika već u oporezovanim površinama, jer su mnogi doziđivali kuće, a da to nisu prijavljivali.

– To će nam povećati prihod od poreza na imovinu, koji je iznosio 12 miliona dinara, za oko 30 odsto. Mi smo već propisali poreske stope za sva fizička lica i gledali smo da visina računa na novim poreskim rešenjima ne prelazi zbir prošlogodišnjeg poreza i naknade za korišćenje građevinskog zemljišta. Nije nam cilj da građani ne plate porez, već da što više njih izmiri svoju obavezu – kaže Lukić.

Drugi razlog zbog koga će kasniti poreska rešenja jeste što fizička lica osim za stanove i kuće od ove godine plaćaju porez za zemljište, njive i šume. Tako da su, na primer, Subotica i Paraćin, u kojima ima dosta seoskih domaćinstava, produžili rokove za podnošenje poreske prijave do kraja juna.

– Naši obveznici će poreska rešenja dobiti najverovatnije u septembru. Do sada je oko 300 do 400 ljudi prijavilo porez na imovinu za poljoprivredno zemljište, a imamo oko 9.000 seoskih domaćinstava. Ovaj problem neće imati sve opštine u Srbiji. Neke poput Inđije su odlučile da im poreska stopa za poljoprivredno zemljište bude nula – kaže Mirjana Milutinović, načelnica odeljenja za lokalnu poresku administraciju Paraćina.

Bez obzira na to što se većina lokalnih samouprava pravda da porez na imovinu ove godine neće biti uvećan ili ne bar mnogo viši u odnosu na zbir prošlogodišnjeg poreza na imovinu i naknade za uređenje građevinskog zemljišta, to se ipak dogodilo.

Tako je, na primer, vlasnik stana u Nišu od 60 kvadrata u 2013. godini platio porez 3.600, naknadu za korišćenje građevinskog zemljišta 1.500, što ukupno iznosi 5.100 dinara. Ove godine porez treba da plati 6.700 dinara. Što znači ukupno uvećanje od 32 odsto u odnosu na zbir pređašnjeg poreza i naknade za građevinsko zemljište.

Dok su neki gradovi poput Vršca smanjili poresku stopu, Kragujevčani su je udvostručili sa 0,2 na 0,4 odsto tržišne vrednosti nekretnine. Tako da stanovnike ovog grada očekuje prosečno povećanje od 63 odsto. Mada ima onih kojima će u ovom gradu porez biti veći i za 125 odsto kao na primer za stan u drugoj zoni za koji je obveznik prošle godine plaćao 3.078 dinara.

Promena u odnosu na ranije važeće propise ogleda se u načinu utvrđivanja poreske osnovice. Po starom zakonu poreska osnovica je utvrđivana na osnovu prosečne cene kvadratnog metra nepokretnosti na nivou jedinice lokalne samouprave, uz koeficijent kvaliteta, zone i amortizacije.

Po zakonu koji se primenjuje od ove godine poreska osnovica se utvrđuje na osnovu površine objekta i prosečne tržišne cene ostvarene u prometu nepokretnosti u zoni u kojoj se predmetna nepokretnost nalazi.

To znači da veliku važnost u iznosu poreske osnovice ima lokacija objekta, odnosno zona u kojoj se nepokretnost nalazi. Tako da će najgore proći oni koji žive u ekstrazoni ili oni koji su po novoj preraspodeli prešli iz više u nižu zonu. Istina, građani mogu da računaju na umanjenje po osnovu amortizacije. Ona se obračunava na osnovu broja godina starosti objekta na osnovu stopa koje su za svaku godinu propisane opštinskom odlukom.

Marijana Avakumović

objavljeno: 08.04.2014.

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.