Nema ko da šije

Izvor: Politika, 25.Jan.2007, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Nema ko da šije

Na spisku nezaposlenih u Srbiji je 58.000 tekstilaca, kožara i obućara, posla ima za oko 30.000, ali oni neće da se zaposle

Koliko god bili nezadovoljni što im nije bolje, tekstilcima je ipak krenulo. Istini za volju, zvanična statistika "ne primećuje" povećanje njihove proizvodnje, ali već dve-tri godine beleži dvocifreni rast izvoza. U Srbiji se sve više šije za strance, pa su poslodavci sada na slatkim mukama. Narudžbine stižu svakodnevno, šivenje se sve bolje >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << plaća, tako da se ne mora, kao u godinama pod sankcijama, pristajati na uvredljivo niske cene.

Sada je nevolja u tome što – nema ko da šije!

Reklo bi se da su to slatke muke tekstilaca i obućara, jer konačno sada ima posla i na pretek. Ali, predstavnici srpske modne industrije ukazuju na opštedruštvenu štetu koja nastaje zato što ne mogu da odgovore zahtevima stranaca koji nude posao. Oni tvrde da su tome dosta doprinele i neke važeće mere u oblasti radnih odnosa.

– Samo u tekstilnoj industriji danas bi moglo da se zaposli najmanje trideset hiljada radnika – kaže Blagomir Jovanović, sekretar Udruženja za industriju tekstila, odeće, kože i obuće Privredne komore Srbije. – Mnoga preduzeća, kao "Afrodita mod kolekšn", "Uno Martin", privatizovani "Javor", pa i "Rudnik" i "Kluz", oglašavaju slobodna radna mesta, ali je odziv mali. Iako na spisku onih koji traže posao u Nacionalnoj službi za zapošljavanje (NSZ) trenutno ima tačno 58.000 nezaposlenih krojača i obućara. U Beogradu ih je 5.985, ali "Kluz" nije mogao na vreme da završi ugovoreni posao za stranog naručioca. Njegovim radnicama se više isplatilo da uzmu otpremninu i čekaju penziju, a da u međuvremenu "honorišu" kod kuće ili ilegalno rade za nekog gazdu.

Jovanović naročito ukazuje na štetne posledice uredbe koja je omogućila onima koji ostaju bez posla da pet godina ne rade i čekaju penziju, a da im se za to vreme uplaćuje staž i da od NSZ-a primaju nadoknadu za nezaposlenost. On kaže da bi ekonomski i društveno bilo mnogo opravdanije da takvi radnici preostali staž do penzije odrade kod drugih poslodavaca, koje bi država u tom slučaju oslobodila plaćanja poreza i doprinosa.

Generalni sekretar Unije proizvođača tekstila, odeće, kože i obuće u Novom Pazaru i vlasnik preduzeća "Stig" Tigrin Kačar kaže da bi u malim i srednjim preduzećima u toj opštini odmah moglo da dobije posao oko 1.000 radnika i mesečno zarađuje između 12 i 15.00 dinara.

– Fabrike tekstila i obuće u Novom Pazaru traže novu radnu snagu, ali se na njihove oglase retko ko javlja, uprkos činjenici da novopazarske srednje škole obrazuju stručni kadar – kaže Kačar. – Mladi ljudi koji su na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje odbijaju ponude za posao za koji su se školovali, koristeći socijalna prava iz statusa nezaposlenog lica. Na evidenciji NSZ-a u Novom Pazaru ima 1.100 konfekcionara i 650 obućara sa trećim i četvrtim stepenom stručnosti. Tako "Stig" mesecima bezuspešno traži 30 konfekcionara.

Kačar kaže da u saradnji sa filijalom NSZ-a u Novom Pazaru upravo pripremaju projekat "da uozbiljimo sve one koji su na spisku nezaposlenih".

– Svi oni kojima se ponudi jednom posao, a oni ga odbiju, biće izbrisani sa evidencije nezaposlenih. To znači da neće moći da primaju nadoknadu i da im država od poreza i doprinosa legalnih proizvođača plaća zdravstveno osiguranje, dok oni rade "na crno" – dodaje Kačar.

On naglašava da veliki problem članicama Unije proizvođača tekstila, odeće, kože i obuće, koja u ovom gradu okuplja 60 firmi, predstavlja upravo nelojalna konkurencija koja zapošljava radnike "na crno", nudeći im veće zarade i izbegavajući obaveze prema državi.

Vlasnici tekstilnih i obućarskih malih i srednjih preduzeća, ali i onih velikih – privatizovanih, pozdravljaju preduzete mere države da smanjivanjem poreza i doprinosa na zarade zaposlenih pospeši zapošljavanje. Za pohvalu je i podrška Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA) koja za svakog novozaposlenog isplaćuje bespovratno po 2.000 evra. Međutim, u udruženju tekstilaca i obućara PKS smatraju da bi ta podrška trebalo da važi i za one koji zapošljavaju nove radnike i u iznajmljenim ili kupljenim praznim fabričkim halama, a ne samo u slučaju kada se gradi nova fabrika.

Aleksandar Mikavica

[objavljeno: 25.01.2007.]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.