Nekoliko pozitivnih makroekonomskih podataka

Izvor: SEEbiz.eu, 25.Dec.2018, 13:08   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Nekoliko pozitivnih makroekonomskih podataka

ZAGREB - Europu mnogo toga ujedinjuje. Ako pogledamo što se na jedinstvenom EU tržištu u ove blagdanske dane najviše troši, te odakle te stvari dolaze, shvatit ćemo koliki je stupanj povezanosti na našem malom kontinentu.

Čak 76% božićnih drvaca dolazi iz jedne male europske zemlje – Danske. Da mali nisu posve bez šanse, svjedoči i podatak da 31% sportske odjeće dolazi iz Češke, a isto tako 31% klizaljki iz Švedske. Nizozemsku bi se teško moglo označiti pojmom >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << «malo» (tamo živi više od 17 milijuna ljudi), ipak, ta zemlja je manja od velikih, pa vrijedi zabilježiti da čak 18% plišanih medvjedića kupljenih u EU dolazi iz kolijevke financijskog i trgovačkog kapitalizma.

Dalje caruju veliki, ali je i kod njih je očita specijalizacija. Zašto nas ne čudi da su Francuzi specijalisti za iće i piće, s udjelom u vinima od 35% i u puricama od čak 45%? Poljaci ih prate s udjelom u ukrasnim svijećnjacima (37%), zatim slijede europski inženjeri Nijemci s – treba li to čuditi – 28% udjela u prodanim električnim vlakovima, a Talijani dobro stoje s 25% udjela u skijaškoj opremi.

Hrvatske nema na listi, ali ne treba biti tužan zbog toga. Na slici nema ni Španjolaca, Portugalaca, Belgijanaca, Finaca, Austrijanaca, Mađara, Slovaka i ostalih, a to, priznat ćete, nije tako loše društvo. Veličina je važna. Pozitivno božićno ozračje stoga ćemo zadržati podsjećanjem na nekoliko lijepih statistika i događaja koji našu zemlju prikazuju u malo drugačijem svjetlu od onog kako se najčešće prikazuje.

Hrvatska je jedna od najsigurnijih država u EU. S Brexitom će se statistika jako popraviti jer izlaze najveći nasilnici. U statistiku možemo malo sumnjati, jer moguće je da u nekim zemljama ljudi ne prijavljuju fizičke napade (Rumunji su 700 puta manje nasilni od Engleza?!). Ali, ne treba kvariti blagdansko ozračje suvišnim metodološkim pitanjima.

Samo 25% populacije u Hrvatskoj nema materijalna sredstva za zamjenu dotrajalog pokućstva. Ako vam se čini puno, uočite da to znači očekivani zaostatak za Njemačkom i skandinavskim zemljama, ali je u rangu Irske, Francuske, Velike Britanije i Slovenije, vidno bolje od drugih nekad socijalističkih zemalja. Šveđani su prvaci Europe, a Bugari s omjerom zaostaju oko 20 puta za Švedskom.

S obzirom na rast (prosječnih) plaća, ne čudi da realan promet u trgovini na malo bilježi neprekidan rast od listopada 2014. (u odnosu na isti mjesec prethodne godine), što će uskoro biti 50 mjeseci zaredom.

Ni drugih lijepih statistika ne nedostaje. Turistički senzori koji su opsjednuti strancima zaboravili su registrirati da ove godine brže rastu posjete i noćenja domaćih turista, u listopadu ih je bilo 15% više prema dolascima i 13% prema noćenjima nego u listopadu prošle godine. U listopadu ove godine izdano je građevinskih dozvola za zgrade, koje brojčano premašuju one izdane u listopadu prošle godine za 18,5%, a isti je indeks kod stanova iznosio 12,9% a kod ostalih građevina 36,5%. U hrvatskim zračnim lukama promet putnika je u prvih deset mjeseci ove godine povećan za 10,5%, a promet tereta 28,7%. Ima toga još...

Sretan Božić Vama i Vašim obiteljima!

http://arhivanalitika.hr/blog/ekonomska-bozicna-bajka-samo-o-lijepim-stvarima/

Nastavak na SEEbiz.eu...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta SEEbiz.eu. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta SEEbiz.eu. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.