
Izvor: B92, 12.Jan.2011, 22:40 (ažurirano 02.Apr.2020.)
(Ne)moguće tri mlrd. evra ulaganja
Beograd -- Ekonomisti ocenjuju da očekivanja državnih zvaničnika da će ove godine u Srbiju stići preko tri milijarde evra stranih investicija nisu realna.
U poslednje tri godine u Srbiju stiže sve manje stranih direktnih investicija.
Iako svetska ekonomska kriza utiče i na mnogo razvijenije zemlje, srpski ministri veruju da će ovaj negativan trend ove godine biti zaustavljen. Ekonomisti su, međutim, skeptični.
Zvaničnici države predviđaju >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << da će biti od tri do četiri milijarde evra stranih direktnih investicija. Otprilike toliko predviđali su i za proteklu godinu, a uloženo je samo 1,1 milijarda. Da nismo u epicentru interesovanja stranih investitora pokazuje i primer Slovenije u koju se prošle godine ulilo čak 10 i po milijardi evra. Ali naši zvaničnici i u 2011. šire optimizam.
Aleksandar Miloradović iz Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA) objašnjava odakle se očekuje najveći priliv investicija. "Ono što mi računamo tu su pre svega najavljena privatizacija Telekoma, zatim obavezna ulaganja Fijata, NIS-a, koja kumulativno treba da iznose preko dve milijarde evra”, kaže on.
"Najviše interesovanja dolazi na krilima Fijatove investicije i to je sektor auto-moto proizvođača auto-delova, svih komponentaša da tako kažem, koji okružuju Fijat i to je gro interesovanja. A beležimo i jedno novo pomeranje, a to je sektor tekstilne industrije”, objašnjava Miloradović.
Najavljuje se dolazak Benetona u Niš, a već ima takozvanih lon-poslova, što znači da neki naši tekstilci šiju delove odeće za poznate inostrane brendove.
Prema računicama ekonomista, Srbiji je svake godine neophodno između četiri i pet milijardi svežeg investicionog novca spolja.
Konsultant za strana ulaganja Mahmud Bušatlija smatra da su očekivanja državnih zvaničnika nerealna.
"Apsolutno nije realno očekivati, jer se u 2010. ništa bitno nije promenila situacija nabolje da bi prihvatili tolike investicije. Treba znati da je 2010. završena sa manjim investicijama za 30 odsto manjim nego 2009. godine. Tako da ja čak i sa prodajom Telekoma, koja bi donela možda i milijardu i po, ne vidim četiri milijarde ni na koji način”, kaže on.
Korupcija je jedan od najvećih problema sa kojima se investitori u Srbiji suočavaju. Zato je Savet za borbu protiv korupcije poslao pismo predsedniku Tadiću u kome su naveli konkretne primere korupcije i zatražili sastanak.
Član Saveta Danilo Šuković kaže da je korupcija jedna od najvećih prepreka prilivu stranih investicija.
"Strani investitori, kad dođu ovde, oni u prvi plan ističu da ne mogu svoje legitimne interese da realizuju, ne mogu kod institucija da reše svoje osnovne probleme, nego moraju ići kod nekih predstavnika izvan sistema, da ih moraju potplatiti”, upozorava on.
Osim korupcije, investitori se najčešće žale i na komplikovane birokratske procedure i sporost, naročito kad su u pitanju problem vlasništva nad zemljištem i građevinske dozvole.