Nastavljen trend razduživanja stanovništva

Izvor: SEEbiz.eu, 14.Okt.2016, 11:19   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Nastavljen trend razduživanja stanovništva

ANALIZA - Prema posljednjim podacima HNB-a ukupni krediti sektoru stanovništva krajem kolovoza ove godine spustili su se na razinu 117,2 mlrd. kuna zabilježivši pad na godišnjoj razini i četrnaesti mjesec zaredom.

Uz mjesečni pad od 352 mil. kuna (0,3%) ukupni krediti stanovništvu su u odnosu na lanjski kolovoz niži za 8,4 mlrd. kuna ili 6,7%. Tijekom prvih osam mjeseci nastavak razduživanja sektora stanovništva rezultirao je razinom kredita stanovništvu koja je za 7,3 >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << mlrd. kuna niža u odnosu na kraj prošle godine (pad od 5,9%). Potonje je snažno podržano učincima CHF konverzije, na što upućuju i podaci o kretanju stambenih kredita koji ujedno čine najveći udio u ukupnim kreditima stanovništvu (44%). Isti su se krajem kolovoza spustili na 52,1 mlrd. kuna uz mjesečni pad od 113 mil. kuna (0,2%) dok su na godišnjoj razini zamjetno niži i to za gotovo 8 mlrd. kuna (13,2%).

Kao posljedica CHF konverzije, od konca prošle godine prisutan je snažan trend rastućeg udjela stambenih kredita vezanih uz euro dok istovremeno krediti vezani za švicarski franak bilježe snažan pad. Tako su krajem kolovoza ukupni stambeni VK krediti vezani za euro iznosili 41,4 mlrd. kuna što je za 7,3 mlrd. kuna više nego u istom mjesecu lani (godišnji rast od 21,3%). U odnosu na kraj prošle godine također su zabilježili dvoznamenkasti relativni rast od 15,5% (5,6 mlrd. kuna). Istovremeno su se stambeni VK krediti stanovništvu indeksirani za švicarski franak krajem kolovoza spustili na 1,6 mlrd. kuna što je 19,3 mlrd. kuna manje u odnosu na isti mjesec lani (godišnji pad od preko 92%). U odnosu na prosinac prošle godine, niži su za 16 mlrd. kuna (91%).

Obzirom da u valutnoj strukturi kredita stanovništvu dominiraju devizni krediti (uključujući i one s valutnom klauzulom), čineći udio od preko 60%, jačanje kune u odnosu na euro i franak (za 0,9% odnosno 1,7% godišnje) dodatno je utjecalo na pad kredita iskazanih u domaćoj valuti.

Promatrajući distribuciju kredita kreditnih institucija prema namjeni, zamjećuje se godišnji pad svih vrsta kredita (potrošački, stambeni, hipotekarni krediti, krediti za automobile, krediti po kreditnim karticama te prekoračenjima po transakcijskim računima), s izuzetkom gotovinskih nenamjenskih kredita. Naime, gotovinski krediti s udjelom od 34% čine drugo mjesto u strukturi ukupnih kredita stanovništvu te su koncem kolovoza iznosili 40,3 mlrd. kuna. Uz mjesečnu stagnaciju, nastavljaju bilježiti rast na godišnjoj razini te su za 951 mil. kuna viši u odnosu na lanjski kolovoz (rast od 2,4%).

Do kraja godine ne očekujemo značajnije promjene u ukupnoj kreditnoj potražnji u sektoru stanovništva, pri čemu valja naglasiti da je oporavak kreditiranja prvenstveno uvjetovan poboljšanjima na tržištu rada i održivim gospodarskim rastom u srednjem roku.

Nastavak na SEEbiz.eu...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta SEEbiz.eu. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta SEEbiz.eu. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.