Izvor: SEEbiz.eu, 03.Maj.2019, 09:17 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Nastavak smanjenja javnog duga
ANALIZA - Nakon što je travanjskom EDP notifikacijom potvrđen fiskalni napredak uz višak konsolidirane opće države drugu godinu za redom te nastavak smanjenja udjela duga opće države u BDP-u prema posljednjim podacima HNB-a dug opće države je u siječnju uz blago smanjenje u odnosu na kraj 2018. na godišnjoj razini bio viši za 1,2%.
Dug konsolidirane opće države na kraju siječnja (iskazan prema metodologiji ESA 2010) iznosio je 283,7 milijardi kuna. U odnosu na kraj >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << 2018. dug opće države bio je niži za 998 mil. kuna (-0,4%) pri čemu su navedena kretanja posljedica smanjenja inozemne i vanjske komponente javnog duga.
U odnosu na siječanj 2018. dug opće države viši je za 3,4 mlrd. kuna (1,2%). Pri tome je vanjska komponenta javnog duga na godišnjoj razini bila niža za 4,1 mlrd. kuna (-3,8%) te je krajem siječnja iznosila 104,3 mlrd. kuna. Istodobno, unutarnja se komponenta povećana je za 7,6 mlrd. kuna ili 4,6% na 179,4 mlrd. kuna.
Krajem siječnja domaća izdana jamstva opće države iznosila su 3,4 mlrd. kuna (od čega 1,7 mlrd. kuna su jamstva dana za kredite HBOR-a) dok inozemna jamstva opće države bila na razini od 2,9 mlrd. kuna.
Obzirom na predviđeni nastavak gospodarskog rasta u ovoj godini (iako nešto sporijom dinamikom) udio javnog duga u BDP-u mogao bi nastaviti s padom. Jačanje kune u odnosu na euro dodatan je čimbenik koji bi trebao pridonijeti smanjenju omjera javnog duga u BDP-u. Također, uz nastavak uvjeta visoke likvidnosti i niskih kamatnih stopa na europskom i domaćem financijskom tržištu, država će zasigurno uspješno (re)financirati svoje obveze po dospijeću.
Tome u prilog ide i nedavna ocjena kreditnog rejtinga kojom je Hrvatska vratila u društvo s investicijskim rejtingom. U konačnici, podrška fiskalnoj metrici svakako dolazi i od očekivanja glede turističke (pred)sezone što će djelovati u smjeru solidnog punjenja proračuna. Uz zadržavanje rasta primarnih rashoda ispod rasta nominalnog BDP-a navedena kretanja svakako će pozitivno utjecati na statistiku javnog duga.
