Izvor: Politika, 14.Jan.2008, 13:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Najuspešnija godina za Akcijski fond
Akcijski fond Republike Srbije ostvario je u prošloj godini najbolje rezultate od početka rada, pre šest godina, prodavši najveći broj manjinskih paketa akcija. Konkretno, iz državnog portfelja prodato je 420 paketa akcija kompanija i ostvaren najviši godišnji finansijski rezultat u iznosu od 163 miliona evra, naglašava za naš list direktor Akcijskog fonda (AF) dr Aleksandar Gračanac.
Primera radi, među najznačajnijim privatizacijama kompanija na Beogradskoj berzi u 2007. bile su >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << prodaje akcija niške "Elektrotehne", firme "Gospođinci", Kikindskog mlina, beogradskog "Klasa", "Motinsa" iz Novog Sada, preduzeća "Mlin napredak", Veterinarskog zavoda iz Subotice, UTP "Srbija" iz Kraljeva, vrbaskog "Karneksa", "Dunavke" iz Velikog Gradišta, beogradskog "Putnika", firme "Zimpa" iz Uba, "Graneksporta", "Superproteina" iz Zrenjanina, "Univerzuma Kubršnica" iz Aranđelovca, novosadskog "Albusa", beogradskog "Interkomerca", Fabrike duvana iz Sente, "Banata" iz Nove Crnje...
Što se tiče javnih tendera, lane su novog vlasnika stekli paketi akcija kompanija "Termoelektro", "Radijator", "Komgrap", BIP, "Fadip", PIK "Bečej poljoprivreda", podseća naš sagovornik.
U ovoj godini AF će nastaviti s primenom proverene strategije prodaje manjinskih paketa akcija u cilju maksimiziranja prihoda od prodaje (postizanja viših cena) i ubrzavanja, odnosno dovršavanja procesa privatizacije manjinskih paketa akcija.
U portfelju Akcijskog fonda su preostale akcije oko 250 kompanija, među kojima su najatraktivniji manjinski paketi u oko 100 firmi za koje se očekuje da će se bez problema pronaći kupac.
Na Beogradskoj berzi će se, između ostalih, ponuditi na prodaju akcije GIK Odžaci, PD Zaječar, valjevskog VIK-a, "Beogalanta", Beogradske autobuske stanice, "Proletera" iz Bačke Topole, somborskog "Odžačara", "Iritela" iz Beograda, "Inoksa" iz Bačkog Petrovca, rudničke Ostrvice, preduzeća "Toza Marković" iz Kikinde, kragujevačkog "Žitoprodukta", "Pegaza" iz Ivanjice, STUP-a iz Vršca...
Na javnim tenderima će se ponuditi paketi akcija kompanija "Ikarbus" AD – Zemun, "Lasta" AD – Beograd, "Simpo" AD – Vranje, "Mostogradnja" AD – Beograd, "Župa" AD – Kruševac, "Progres" AD – Beograd, "Optika" AD – Beograd, "Zavarivač" AD – Vranje, "Majevica holding" AD – Bačka Palanka, "Poliester" AD – Priboj, navodi dr Gračanac.
Podsetivši da je izmenama i dopunama Zakona o privatizaciji iz 2005. godine predviđeno da se, posle raskida kupoprodajnih ugovora koji su zaključeni između Agencije za privatizaciju i kupaca 70 odsto društvenog kapitala, isti prenosi u portfelj Akcijskog fonda (u vidu 70 procenata akcija) radi ponovne privatizacije, naš sagovornik navodi da je reč o kompanijama koje su, po pravilu, u devastiranom poslovno-finansijskom stanju.
Stoga nije čudo da će novog vlasnika pronaći samo manji broj tih firmi, dok će većina neminovno otići u stečaj, odnosno likvidaciju.
Ilustracije radi, dovoljno je navesti podatak da je od ukupno prenetih 261 ovakvih paketa u portfelj AF do danas na Berzi prodato 54 paketa, dok je 60 u međuvremenu otišlo u stečaj.
Sumirajući rezultate dosadašnjeg šestogodišnjeg rada Akcijskog fonda, prvi čovek te institucije navodi da je do danas privatizovano oko 1.200 manjinskih paketa akcija kompanija iz portfelja AF od čega je država prihodovala 613 miliona evra.
U strukturi prodatih paketa berzanska trgovanja čine oko 95 odsto transakcija, a ostali paketi su pronašli novog vlasnika u postupku "ponude za preuzimanje" i na Javnim tenderima.
Sektorska analiza prodatih paketa akcija AF ukazuje na to da je najveće interesovanje investitora bilo za akcije preduzeća iz najatraktivnijih, odnosno najunosnijih grana, poput industrije hrane, pića, duvana, farmaceutske, transporta, građevinskog materijala, odnosno kapitalno intenzivnim, dok su druge, poput tekstilne, metaloprerađivačke, drvnoprerađivačke, kožarske i njima slične, uopšte uzev niže profitabilne i radno intenzivne, bile osetno manje atraktivne, te su paketi akcija kompanija iz ove sfere ostali u donjem delu lestvice poželjnih.
U analizi strukture kupaca paketa akcija AF, odnosno zemalja iz kojih dolaze investitori, može se konstatovati heterogenost.
Najvećim delom domaći investitori su bili ti koji su u privatizaciji kupili državne pakete akcija, a značajan je i broj inostranih kupaca paketa AF.
Oni prevashodno potiču iz zemalja Evropske unije, iz susednih i zemalja regiona, Ruske Federacije i SAD.
Rezultati privatizovanih manjinskih paketa akcija kompanija iz portfelja AF su vidljivi i u podatku da je među 500 najvećih izvoznika Srbije više od polovine imalo ili ima akcije u portfelju AF.
Ta institucija imala je, pored prodaje manjinskih paketa akcija u vremenski ograničenom periodu uz maksimiziranje prihoda za državnu kasu, i "pionirsku misiju", jer je prodajom prvih manjinskih paketa akcija na Beogradskoj berzi, aprila 2002. godine, značajno doprinela razvoju berzanskog trgovanja i tržišta kapitala Srbije.
[objavljeno: ]
