Na javnoj raspravi 3,6 milijardi evra

Izvor: Politika, 23.Nov.2015, 09:18   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Na javnoj raspravi 3,6 milijardi evra

Stručnjaci smatraju da država ne treba da se meša u gašenje nenaplativih kredita, jer su za njih odgovorne samo banke

Uprkos tome što je još u avgustu vlada usvojila Strategiju za rešavanje problematičnih kredita i odgovarajući akcioni plan, na šta je uostalom i bila obavezna prema potpisanom Memorandumu s Međunarodnim monetarnim fondom, obrisi za rešavanje nenaplativih zajmova još se ne naziru. Manje-više o tome se još vodi nekakva javna rasprava.

Ministar >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << finansija Dušan Vujović izjavio je da će njegov resor u saradnji sa NBS i komercijalnim bankama uskoro u blokovima očistiti veliki deo ili čak sve problematične kredite.

„Kada to uradimo, kada smanjimo elemente koji podižu rizik, smanjićemo kamate i stvorićemo preduslove za rast”, poručio je Vujović pre nekoliko dana u Bečićima.

On je rekao da su visoke realne kamatne stope već godinama jedan od ograničavajućih faktora rasta u Srbiji. U tom kontekstu, kako je rekao, važno je smanjenje referentne kamatne stope, ali je istakao i da se vlada dogovorila u programu koji je podržao MMF, da će sve rezultate fiskalne konsolidacije prebacivati na relaksaciju monetarne politike i da se to već dešava.

„Idemo na čišćenje NPL-ova, koji će morati da idu paralelno sa rešavanjem preduzeća koja ne rade”, rekao je ministar i dodao da je učešće NPL-ova u ukupnim kreditima 22 odsto, što je, kako naveo, neodrživo. On je rekao da u ovom procesu svako radi svoj deo posla – Ministarstvo finansija, NBS i komercijalne banke.

Kod nas je inače svaki četvrti ili peti kredit problematičan i banke ne mogu da naplate 3,6 milijardi evra.

S druge strane profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Đorđe Đukić smatra da je u rešavanju problema nenaplativih kredita (NPL) neprihvatljivo bilo kakvo mešanje države.

Kako je rekao za Tanjug, trošak promašenih poduhvata unutar banke, ma kakvo njeno vlasništvo bilo, treba da bude prevaljen na akcionare, pa zatim na one koji su kreditirali tu banku i na kraju na velike štediše koji su, privučeni visokim kamatama, ušli svesno u rizik da ostvaruju veliki prinos.

Objašnjavajući razloge zašto je neprihvatljiv državni intervencionizam u rešavanju NPL-ova, Đukić je podsetio da je iskustvo iz ranijih perioda pokazalo da bi cenu za promašenu poslovnu politiku banke mogli platiti poreski obveznici i to za greške članova upravnih odbora tih banaka.

Đukić je podsetio da je država u proteklih nekoliko godina, novcem poreskih obveznika platila oko milijardu evra za četiri, pet propalih banaka i to posle gašenja četiri velike banke nakon 2000. godine (Beobanka, Beogradska banka, Invest banka i Jugobanka), čiji stečaj i dan-danas traje.

– Ne može se stvarati ambijent u kome uprave banaka razmišljaju kako će neko drugi „jednog lepog dana” rešiti njihove probleme, kao što se u Srbiji već ranije desilo, i to sredstvima iz državnog budžeta, naglasio je Đukić.

On je skrenuo pažnju da se više ne sme stvarati atmosfera na tržištu u kojoj korisnik velikog kredita unapred računa da nikad neće vratiti ta sredstva banci, jer je dao nedovoljne instrumente obezbeđenja, tako da se na kraju desi da se kapital banke prelije kod dužnika.

U razvijenim zemljama Zapada, zakonskom regulativom poverilac je uvek u prvom planu, odnosno banka, koja je zaštićena kvalitetnim instrumentima obezbeđenja od loših poslovnih ljudi koji pokušavaju da uzmu kredit sa namerom da ga nikad ne vrate, podsetio je Đukić. „Država mora da uredi takav milje, u kome moraju nastupiti drakonske kazne za svakog onog ko neuredno servisira svoje obaveze, od onog ko ne plaća komunalne takse do dužnika koji ne vraća kredit”, rekao je Đukić.

Ključna terapija za NPL-ove, koja znači stvaranje kvalitetnog ambijenta i izbegavanje moralnog hazarda na tržištu, jeste da akcionari dokapitalizuju banku i ona će tada opstati na tržištu, rekao je Đukić.

Druga mogućnost je da akcionari prodaju takvu banku, što se već i dešavalo u Srbiji, jer su znali kolike su gubitke pretrpeli, kazao je on i podsetio da to državu nije ništa koštalo, niti je bankarsko tržište bilo ugroženo.

Takođe, Đukić je upozorio da se kod nas dešava zamena teza, zato što se u nekim krugovima, koji ne poznaju dovoljno finansijska kretanja, iznose procene da su NPL-ovi uzročnik stagnacije kreditne aktivnosti, a zbog toga, navodno, i privredni rast je nezadovoljavajući. U daleko razvijenijim zemljama od nas, kada dođe do ekspanzije privrede, banke povećavaju obim kredita, a do tada, dok se kriza ne prevaziđe, banke svesno smanjuju obim aktivnosti da bi zadovoljile zahtev svojih akcionara za odgovarajućim prinosima na kapital, objasnio je Đukić.

U poslednje vreme, u razvijenim državama, njihove monetarne vlasti sve više primoravaju banke da povećavaju nivo kapitala i najpoznatiji je primer banaka u SAD, koje su posle gorkih iskustava iz svetske krize 2009. godine, uvećale svoj kapital i to iznad zakonom propisanog nivoa, jer onaj ko bude imao više kapitala moći će da računa na veću zaradu na tržištu, zaključio je Đukić.

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.