NBS popušta, referentna kamata upola niža

Izvor: Economy.rs, 14.Jun.2015, 23:39   (ažurirano 02.Apr.2020.)

NBS popušta, referentna kamata upola niža

Viceguverner Narodne banke Srbije Veselin Pješčić poručio je da centralna banka već popušta monetarnu politiku, referentna kamatna stopa je prepolovljena na 6%.

“Referentna kamata je i dalje relativno visoka u odnosu na druge evropske zemlje, ali ona je od maja 2013. do sada, sa 11,75 odsto pala na šest odsto”, rekao je Pješćić.

On je istakao da bi tempo snižavanja referentne kamate i prošle godine bio brži, da nije bilo povećane neizvesnosti međunarodnog >> Pročitaj celu vest na sajtu Economy.rs << okruženja i domaćih fiskalnih rizika.

Dalji karakter monetarne politike, prema njegovim rečima, zavisiće pre svega od ocene potencijalnog uticaja faktora iz međunarodnog okruženja na kretanje kapitala i premiju rizika Srbije, ali i od kretanja cena primarnih proizvoda - nafte i poljoprivrednih proizvoda.

Dodatno je, kako je kazao, bila izražena i domaća fiskalna neravnoteža, a na to su investitori, generalno, vrlo osetljivi.

Sada, kad su ti rizici ublaženi, otvoren je prostor za dodatnu relaksaciju monetarne politike, pa je od marta do juna 2015. referentna kamata snižena više nego tokom cele prošle godine za 200 baznih poena", istakao je Pješčić.

Viceguverner navodi da su kretanja u ovoj godini odgovorna fiskalna politika, smanjenje rizika zemlje, kao i niska i stabilna inflacija, stvorila preduslove za popuštanje monetarne politike.

“Ti su uslovi ove godine ispunjeni, što je ujedno osnova i za pad kamata na kredite privredi i stanovništvu na duže staze”, rekao je Pješčić.

Drugi faktori, dodaje on, poput cena primarnih proizvoda, inflacije u međunarodnom okruženju i slično, mogu privremeno da utiču na karakter monetarne politike, ali na duže staze, naglasio je, ključna je domaća makroekonomska stabilnost.

Ako inflacija, na primer, varira između četiri i 14 odsto, ne samo da kroz visoku referentnu kamatu plaćamo premiju za visoka inflaciona očekivanja, već plaćamo i premiju za nestabilnost”, objašnjava

Viceguverner uz opasku da je zato od velikog značaja stabilizovanje inflacionih očekivanja, što se već duže vreme i dešava.

Takođe, dodao je, dosledno sprovođenje fiskalne konsolidacije i strukturnih reformi trebalo bi da doprinese privrednom oporavku, ali i da ojača makroekonomske fundamente i smanji osetljivosti zemlje na negativne šokove iz međunarodnog okruženja. (Economy.rs, 15. jun 2015.)

Nastavak na Economy.rs...






Povezane vesti

Jak franak `gura` Švajcarsku u recesiju

Izvor: Capital.ba, 15.Jun.2015, 11:53

BERN, Švajcarskoj ekonomiji po prvi put u šest godina prijeti pad, zbog jačanja franka, a njihova centralna banka na raspolaganju ima sve manje „oružja“ za borbu protiv recesije. Kamatne stope već su na rekordno niskom nivou od 0,75 odsto, te ih je nemoguće dodatno smanjivati bez rizika od...

Nastavak na Capital.ba...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Economy.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Economy.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.