Izvor: SEEbiz.eu, 19.Jan.2019, 14:06 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Mrak: U slučaju velike krize, Slovenija u znatno gorem položaju nego 2008.
LJUBLJANA - Ekonomist i redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani Mojmir Mrak izjavio je u intervjuu Dnevniku kako je fiskalna pozicija države relativno povoljna.
Ističe, međutim, da je takvo povećanje prihoda rezultat cikličkih čimbenika, a ne nekih važnih strukturnih pomaka.
"U tako povoljnim gospodarskim uvjetima kao što smo mi, proračunski suficit planiran za ovu godinu ne bi se trebao smatrati uspjehom, rekao je Mrak za Dnevnik.
Prema >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << njegovim riječima, nismo znali iskoristiti blagostanje u Sloveniji.
"Nažalost, prethodna vlada nije bila spremna provesti ozbiljne strukturne reforme i predala je aktualnoj vladi niz vrućih financijskih kestena, od pregovora o plaćama u javnom sektoru kroz povratak različitih transfera na razinu prije krize do obećanja datih umirovljenicima. Nova vlada, koja je zbog svog petstranačkog sastava vrlo skupa, na te izazove odgovorila je značajnim povećanjem rashoda, što je omogućeno cikličkim povećanjem prihoda. Nažalost, nismo bili sposobni iskoristiti razdoblje debelih krava ovaj put za ozbiljnije strukturne reforme.
Što se tiče modela prema kojem je NLB privatizirana, moguće je da ona razvija i provodi vlastitu strategiju, kako bi banka mogla zaraditi više ako je već bila prodana.
"Bankarski sektor danas nije najatraktivniji za ulaganja, pa su banke u Europi trenutno relativno jeftine. U tom kontekstu razumljivo je da privatizacija NLB-a nije odrađena u optimalnom trenutku. Slovenija bi postigla bolju cijenu da je banku prodala barem godinu dana ranije, ali je prethodna koalicija očito željela izbjeći ovaj politički vrući krumpir. "
Spremnost za novu krizu je znatno manja nego ranije.
"Kad bi došlo do velike krize, danas bismo bili u znatno goroj poziciji da se suočimo s njom nego 2008. Monetarna politika ima manje mogućnosti za učinkovit odgovor nego prije deset godina. Kamatne stope većine glavnih središnjih banaka gotovo su nula, a samo je Fed u posljednje vrijeme povratio malo prostora za manevre, uz povećanje kamatnih stopa. Fiskalna politika također nema veći manevarski prostor. Ukupna zaduženost diljem svijeta, zaduženost zemalja, stanovništva i korporativnog sektora znatno je viša nego prije deset godina. To znači da će entiteti prije doći do granice kada vjerovnici više neće biti spremni na kreditiranje."
