Izvor: SEEbiz.eu, 02.Okt.2018, 17:13 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Moguće ukidanje naknade za nezaposlene
ZAGREB - Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, kao i Zakon o poticanju zapošljavanja odlaze u povijest, a resorno ministarstvo planira izraditi novi Zakon o tržištu rada, koji bi obuhvatio sva pitanja vezana kako uz posredovanje u zapošljavanju, tako i prava i obveze nezaposlenih te posebno pitanja osoba koje se nalaze na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, stalnih sezonaca, ali i obrazovanja odraslih.
Sadašnjim >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti propisano je i kako je doprinos za zapošljavanje izvor financiranja novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti. No, kako poreznim izmjenama od iduće godine Vlada taj doprinos planira ukinuti, tako i zakon treba uskladiti s novostima.
Prema zadnjim podacima državne burze za zapošljavanje, naknadu za vrijeme nezaposlenosti primaju 25.462 nezaposlene osobe, a prosječno im se isplaćuje tek 2.131 kuna. Iz obrasca prethodne procjene stavljanja izvan snage kako Zakona o poticanju zapošljavanja, tako i novog Zakona o tržištu rada, nije jasno od kuda će se ubuduće prikupljati sredstva za naknade za vrijeme nezaposlenosti. Prema ranijim najavama – to će biti proračunski trošak. No, kako više propisanog doprinosa nema, postoji i opasnost da se naknada s vremenom izgubi.
Jedna od velikih novosti, sudeći prema obrascima prethodne procjene, je i prebacivanje obveze obrazovanja odraslih s Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih na Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ). Vladinim planom smanjivanja ustanova, naime, ta se agencija gasi. A činjenica da će dio njenih poslova preuzeti HZZ, čini se, neće dobro odjeknuti u javnosti. Obrasci procjena za donošenje novih zakona obično se žustro ne komentiraju u javnom savjetovanju jer su informacije o sadržaju budućih zakona šture.
No, u slučaju Zakona o tržištu rada, nekolicina do sada pristiglih reakcija negativno ocjenjuju plan da se obrazovanje odraslih prebaci u HZZ iz agencije. To je, kako se navodi, u suprotnosti sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije i konceptom cjeloživotnog učenja koji je bio temeljno polazište za izradu Strategije i temelj razvoja cjelokupnog odgojno-obrazovnog sustava. Osim toga, iz planiranih se promjena dade zaključiti kako se »obrazovanje odraslih poistovjećuje isključivo s tržištem rada, a zanemaruju se brojni drugi aspekti obrazovanja odraslih, poput razvoja ključnih kompetencija, razvoj 'životnih vještina' ili 'vještina za 21. stoljeće' što uključuje različite vrste pismenosti...«, kako ukazuje za Novi list Siniša Kušić, s Filozofskog fakuleta u Rijeci.
U opsežnom komentaru na savjetovanje o obrascu prethodne procjene za Zakon o tržištu rada, taj znanstvenik koji se niz godina bavi pitanjem obrazovanja odraslih, ističe kako ukidanje Agencije i prebacivanje ingerencije za pitanja obrazovanja odraslih na HZZ i resorno ministarstvo ukazuje na opetovano zanemarivanje obrazovanja odraslih te potpuno krivo poimanje važnosti obrazovanja odraslih.
– Trebalo bi se razmišljati o stvaranju integriranog obrazovnog sustava u kojem će svi dijelovi raditi na harmoniziranju svojeg djelovanja, što je u skladu s konceptom cjeloživotnog učenja, a ne na izbacivanju obrazovanja odraslih iz odgojno-obrazovnog sustava. Ovakav prijedlog Zakona i ovakva obrazovna politika zasigurno neće pridonijeti većem uključivanju odraslih u programe obrazovanja odraslih – ističe u svom komentaru Kušić, podsjećajući kako se u Hrvatskoj svega tri posto odraslih uključuje u neke programe obrazovanja odraslih.
Vrlo slično na novosti reagira i Morana Koludrović s Filozofskog fakulteta u Splitu, smatrajući kako je obrazovanje odraslih sastavni i neodvojivi dio cjelokupnog odgojno-obrazovnog sustava te se ne smije isključiti iz obrazovnog resora.
