Moderni robovi - gde je najveća opasnost

Izvor: B92, 11.Avg.2016, 17:56   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Moderni robovi - gde je najveća opasnost

U gotovo 60 odsto zemalja vlada visok rizik robovskog rada u lancu proizvodnje, pokazuje globalni izveštaj objavljen u četvrtak.

Izveštaj na sam vrh u eksploataciji ljudi svrstava Severnu Koreju.

Procenom podataka o trgovini ljudima, o ropstvu, nacionalnim zakonima i primeni tih zakona u 198 zemalja, kompanija Verisk Maplekroft ističe da 115 zemalja ima veliki ili krajnje veliki rizik korišćenja robovskog rada.

"Zapravo, malo je zemalja u svetu imuno >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << na moderno ropstvo", navodi Alek Čaner, vodeći analitičar za istraživanje ljudskih prava u toj konsultantskoj kompaniji.

Gotovo 46 miliona ljudi širom sveta živi kao roblje, prisiljeni su da rade u fabrikama, rudnicima i na poljoprivrednim dobrima, prodavani su za seks, uhvaćeni u dužničko ropstvo ili su rođeni u ropstvu, navodi grupa za ljudska prava Vok fri faundejšen (Walk Free Foundation) u indeksu o ropstvu za 2016.

Moderno ropstvo pojam je koji obuhvata trgovinu ljudima, prisilan rad, dužničko ropstvo, trgovinu seksualnim uslugama, prisilni brak i druge oblike eksploatacije nalik ropstvu.

Ovaj indeks se objavljuje kako bi pomogao poslovnim krugovima da identifikuju zemlje koje imaju najveći rizik robovskog rada u različitim sektorima od ribarstva, rudarstva do tekstilne industrije.

Nakon Severne Koreje, zemlja s najvećim rizikom robovskog rada slede Južni Sudan, Sudan pa Demokratska Republika Kongo, jedna od najvećih svetskih proizvođača kobalta koji se koristi u elektronici.

Velike izvoznice Indija i Kina imaju "ekstremni" rizik od robovskog rada u lancu proizvodnje, zajedno sa Kongom i Obalom Slonovače, koji je vodeći proizvođač kakaoa.

Evropska unija izložena je 'srednjem riziku' korišćenja robovskog rada, a Velika Britanija, Nemačka, Danska i Finska su četiri velike evropske privrede koje imaju nizak rizik robovskog rada.

"Uopšteno, većina zemalja ima umeren do odličan zakonski okvir. No razlike su u tome kako se efikasno ti zakoni primenjuju", navodi Čaner.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.