Izvor: Capital.ba, 06.Apr.2019, 10:32 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Mladi žive 24 sata digitalno, a odlaze zbog birokratije
ZAGREB – Kada bismo napravili istraživanje koliko su političari edukovani o odnosima s javnošću, koliko znaju osnove, rezultati bi bili poražavajući. Digitalna pismenost je važna u javnom sektoru, jer ako on nije digitalno standardizovan onda mladi s pravom zaključuju da tu ne mogu živjeti i zato odlaze, stav je osnivača regionalne Konferencije PRO PR Danijela Koletića, vlasnika i direktora agencije “Apriori World”. Koletić je u intervjuu za portal CAPITAL rekao da mladi žive >> Pročitaj celu vest na sajtu Capital.ba << 24 sata digitalno, da žele digitalne servise kojih nažalost nema dovoljno, a birokratija neprestano raste, ali ne u komunikacijama koje predstavljaju ujedno i transparentnost svake politike. CAPITAL: Godinama okupljate najbolje komunikacijske stručnjake i svaki PRO PR, prema ocjeni učesnika, nadmaši prethodni. Šta će ovogodišnji PRO PR učiniti posebnim? KOLETIĆ: PRO PR čini energija ljudi, njihovih pozitivni pogledi i razumjevanje. Nismo savršeni, ali smatramo da stručnjaci za odnose s javnošću napreduju, kroz nova znanja i iskustva, pa im u skladu s tim želimo omogućiti najbolje. Ovo je finansijski najjeftinija konferencija u regiji. Ne libim se reći najbolja investicija za Vaše znanje, ako biste analizirali program konferencije, shvatili biste da s ovim kvalitetom predavača, za ovakav program u Londonu, Berlinu ili Beču morate izdvojiti trostruko više. CAPITAL: Koje će teme dominirati i ko su predavači koji će biti na ovogodišnjoj konferenciji koja se održava u Hrvatskoj? KOLETIĆ: Odnosi s javnošću su početak i kraj svih komunikacijskih procesa u jednoj organizaciji. Različite teme turizam, digitala, društvena odgovornost, bankarstvo, mediji, ali i praktični primjeri iz prakse čine fokus ovogodišnjeg PRO PR-a. Ove godine predavaće dvije predsjednice svjetskih udruženja Svetlana Stavreva, predsjednica svjetskog udruženja za odnose s javnošću i Maria Laura Garcia koja dolazi iz Argentine i predsjednica je svjetske organizacije za praćenje medija, te predsjednik japanskog instituta za odnose s javnošću Takashi Inoue. Posebno bih želio istaći da smo ove godine dobili i potvrdu IPRE o njihovoj službenoj podršci, te smo jedina konferencija za odnose s javnošću u regiji koja ima pravo koristiti njihov logo. CAPITAL: Koliko su ljudi koje se bave odnosima s javnošću zainteresovani da unaprijede svoje znanje na edukativnim panelima koje organizujete? KOLETIĆ: Iako kompanije bilježe dobre finansijske rezultate poslovanja, nažalost nedovoljno su menadžeri spremni, kako u privatnom, tako i u javnom sektoru, izdvojiti sredstva za edukaciju stručnjaka za odnose s javnošću. Volim istaći da PRO PR nije nikakav spektakl, mi na prvo mjesto stavljamo znanje i povezivanje, zato konferencija nikada, a ove godine se održava 17. put za redom, nije imala jumbo plakat. Konferencija smo koja okuplja lidere, pozicionirane oko menadžmenta unutar komunikacijskog sektora i to je naša ciljna grupa. Nažalost komunikacijskih lidera nema mnogo, postoji znanje, ali da biste bili lider u komunikacijama potrebno je odricanje, dobra organizacija vremena, fokus, ali i upornost unutar organizacije da se vaša pozicija cijeni i razumije. Korporacije to imaju jasno precizirano, javna uprava u tome zaostaje kao i privatni sektor. CAPITAL: Koliko učesnika očekujete? KOLETIĆ: Na prvoj konferenciji u Herceg Novom, imali smo oko 160 učesnika, na drugoj u Beogradu, nešto manje oko 140, na trećoj 194 i od tada pa do danas broj naših učesnika se kreće između 190 i 220 koliko ih očekujemo i ove godine kroz tri konferencijska dana. CAPITAL: Koliko ovakve konferencije mogu da doprinesu poboljšanju inovativnosti i profesionalnosti u obavljanju PR poslova? KOLETIĆ: Odnosi s javnošću temelje se na kreativnosti implementiranja alata i taktika. Iako danas živimo digitalno i svi govore o digitalnoj komunikaciji ne razumiju da digitala ne može bez PR-a. Jedno je produkcija materijala za objavu na društvenim mrežama i webu, međutim morate uskladiti strategiju s komunikacijskim porukama, stvoriti sinergiju najave novih proizvoda u kampanji, oglašavanja, definisati komunikacijske poruke i sadržaje unutar interne javnosti, a iza svega toga stoje stručnjaci za odnose s javnošću koji moraju ili bi morali postaviti plansku komunikacijsku strategiju. Svaka konferencija ima svoje vrijednosti, pitanje je samo pogleda potencijalnog učesnika što on želi. Danas imamo više od 20-ak konferencija u regiji koje govore samo o digitali. Konferencije koje povezuju oglašivače, medije, komunikatore i promotore. Na tim konferencijama odnosi s javnošću predstavljaju programske privjeske. Ne bih htio nikoga uvrijediti ovime, ali to su činjenice. PRO PR je jedina konferencija koja povezuje u pokretu pod motom Networking in motion i čije su teme fokusirane na ovu struku. Onaj ko se osjeća predanim ovoj profesiji i želi napredovati u njoj onda smatram da bi trebao biti na PRO PR-u. Postoje nacionalne konferencije specijalizovane za teme odnosa s javnošću, ali one u skladu sa svojom misijom moraju predstaviti što više nacionalnih tema i promovisati domaće znanje. CAPITAL: Da li je svijest o važnosti PR-a imalo poboljšana u odnosu na period od prije recimo pet godina ili kada ste počeli sa organizovanjem PRO PR konferencija u regionu? KOLETIĆ: Kao i sve oko nas tako se i mi moramo neprestano nadograđivati, mijenjati i prilagođavati. Nažalost svijest o ovoj struci nije onakva kako bih ja želio. Moje kolegice i kolege u javnom sektoru, ali i u brojnim privatnim kompanijama i organizacijama još uvijek nemaju status i percepciju koju oni zaslužuju. Svakako da je struka sama kriva, jer interesi pojedinaca i njihov ego ponekad je jači od misije snažnijeg povezivanja. U Hrvatskoj smo imali dugi niz godina za predsjednicu osobu koja se profesionalno bavila politikom, te istu komentarisala, pa su se brojni stručnjaci za odnose s javnošću povukli iz udruženja. U Mostaru se posljednje dvije godine održava konferencija koja govori o odnosima s javnošću, ali nažalost nije ujedinila struku. Mladi stručnjaci za odnose s javnošću ili su nedovoljno ambiciozni ili jednostavno sukob pogleda i rutina kojom udruženja obavljaju svoj posao nedozvoljava puno vremena. Biti predsjednik nacionalnog udruženja veoma je zahtjevno, traži puno vremena i odricanja i ako nemate tim koji je tu zbog struke, a ne zbog toga da bi predavao na nacionalnoj konferenciji, onda je jako teško izboriti se za struku. Sva naša udruženja slovenačka, hrvatska i ona iz Srbije uspjela su okupiti vodeće nacionalne stručnjake i puno su učinila za struku, ali još nedovoljno da razumiju sistem i društvenu okolinu. Ključ leži u edukaciji menadžmenta o važnosti komunikacija, međutim ako imate lidera, odnosno direktora koji to ne razumije ili ne želi razumjeti, ako imate političara koji je tu samo zbog sebe, svojih interesa, interesa politike i ne razumije da je u funkciji servisa građana, onda odnosi s javnošću doslovce trpe. CAPITAL: Kako ocjenjujete PR struku – odnose s javnošću u zemljama regije? Šta su osnovni nedostaci domaćeg PR-a? KOLETIĆ: Osnovni nedostaci su sinergija, neznanje onih koji odlučuju, univerzitetski programi koji se nisu transformisali u duhu potreba tržišta i koji se sporo nadograđuju. Kada zaposleni u odnosima s javnošću shvate da ne smiju biti programski dio neke konferencije nego da ova struka ima dovoljno tema i izazova koje može riješiti, onda će već biti kasno, bojim se da bi zbog digitalne euforije koja je postala jedan od komunikacijskih standarda u skorije vrijeme stručnjaci za odnose s javnošću mogli biti dio digitalnog sektora, nedovoljno se govori i piše o odnosima s javnošću, nedovoljno se ističu projekti iza kojih stoje ljudi. CAPITAL: Koliko digitalizacija i društvene mreže utiču na mijenjanje načina na koji funkcionišu odnosi s javnošću? KOLETIĆ: Kao što sam napomenuo digitalne komunikacije ne mogu bez odnosa s javnošću. Budući da danas možete kupiti objave, informacije na svim digitalnim platformama, možemo reći da je digitala promjenila misiju odnosa s medijima, ali ne i odnose s javnošću. Najveći izazov u digitalnoj komunikaciji predstavlja digitalna nepismenost u javnom sektoru. Kada bismo napravili istraživanje koliko političara zastupnika u Saboru, unutar opština, državnih agencija na menadžerskom nivou prolazi edukaciju na ovom području, koliko zna osnove, vjerujte mi da bi rezultati bili poražavajući. Digitalna pismenost je važna u javnom sektoru, jer ako on nije digitalno standardizovan kao što je to u zapadnim zemljama onda mladi zaključuju s pravom da oni tu ne mogu živjeti i zato odlaze. Mladi žive 24 sata digitalno, stoga žele i digitalne servise kojih nažalost nema dovoljno, a birokratija neprestano raste, ali ne u onom sektoru koji bi trebao, a to su komunikacije koje predstavljaju ujedno i transparentnost svake politike. CAPITAL: Objavljena su imena dobitnika priznanja PRO PR Awards, koliko je kompleksno pratiti rad i ocijenjivati sve one koji doprinose razvoju i pozicioniranju struke odnosa s javnošću? KOLETIĆ: Ova nagrada utemeljena je nakon analize svih programa nagrađivanja. Shvatili smo da se nagrađuju uglavnom projekti, a ne ljudi na području odnosa s javnošću. Ljudi čine ovu struku ključnom. PRO PR Globe Awards dodjeljuje se u skladu sa pravilnikom, bivši dobitnici nominuju, a naša uloga je da kroz komunikaciju s medijima, kolegama iz struke i institucijama provjerimo da li iza te osobe stoje kvalitetni projekti, bez medijskih spekulacija ili krivičnih prijava. Raduje me što u ovom projektu sarađujemo sa umjetničkim akademijama čiji studenti oblikuju statue koje se dodjeljuju uz priznanja. CAPITAL: Svjetlana Šurlan The post Mladi žive 24 sata digitalno, a odlaze zbog birokratije appeared first on INFORMACIJA JE KAPITAL - Capital.ba.
.jpg)
