Izvor: SEEbiz.eu, 28.Mar.2016, 12:49 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Mijušković: Konkurentnost glavni problem crnogorske ekonomije
PODGORiCA - Centralni problem crnogorske ekonomije je konkurentnost, koja je uslov za prisustvo i opstanak na jedinstvenom evropskom tržištu, ocijenio je predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković u intervjuu za Dnevne novine.
On je istakao da je, pored obezbjeđenja realnih izvora finansija, za bolju konkurentnost potrebno privući investitore koji će adekvatno i valjano valorizovati domaće resursne potencijale, te tako doprinijeti njihovom održivom korišćenju.
>> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << />
- Konkurentnost se postavlja kao naš centralni problem i svjesni smo da je dostizanje određenog nivoa nacionalne privredne konkurentnosti uslov za prisustvo i opstanak na jedinstvenom evropskom tržištu. Naravno, problem konkurentnosti je kompleksan i uključuje brojne nedostatke. Njegovo rješavanje zahtijeva puno rada i na mikronivou. Naše kompanije moraju držati korak sa konkurentima iz visoko razvijenih zemalja i po pitanju sticanja novih znanja, uvođenja inovacija, transfera naprednih tehnologija, uvođenja standarda u poslovanje. Sve ovo treba da prati i adekvatna radna snaga koja može "nositi" ove promjene. To treba da podrazumijeva dinamična ulaganja uz pretpostavku dostupnosti finansijskim sredstvima, kakva ima privreda u EU. U protivnom, od razvoja i jačanja konkurentnosti na mikro i makronivou teško da će biti valjanih rezultata. Svi moramo biti svjesni činjenice da smo na otvorenom tržištu, što isključuje povlastice, te s toga moramo biti posvećeni unapređenju svih elemenata koje za konačni cilj imaju podizanje nivoa konkurentnosti. Za bolju konkurentnost potrebno je i obezbjeđenje realnih izvora finansiranja, a i sve buduće investicije moraju se maksimalno staviti u tu funkciju. Potrebno je privući investitore koji će adekvatno i valjano valorizovati domaće resursne potencijale, te tako doprinijeti njihovom održivi vom korišćenju. Neke od crnogorskih prednosti, kao što su i prihvatljiv zakonski i ekonomki ambijent za investitore, prilično liberalni ekonomski i drugi uslovi za preduzetništvo, stimulativan poreski sistem, euro kao valuta, nijesu dovoljni da kompenzuju većinu konkurentskih slabosti, među kojima su spora administracija, nerijetko preklapanje nadležnosti, neuniformno tumačenje propisa i slično.
Slaba pokrivenost izvoza uvozom već godinama opterećuje crnogorsku privredu. Na koji način domaćim proizvodima omogućiti proboj na strana tržišta, a opet i navesti crnogorske potrošače da ih kupuju?
- Slabosti naše privrede najvjerodostojnije oslikava robna razmjena sa inostranstvom, u kojoj je veoma niska pokrivenost uvoza izvozom i nažalost rastući deficit trgovinskog bilansa. Ovakvi negativni bilansi robne razmjene uočljivi su i u onim privrednim granama u kojima naša zemlja posjeduje značajne potencijale. Takva kretanja su dugoročno neodrživa i zahtijevaju bržu realizaciju određenih projekata koji nedopustivo dugo čekaju. Najeklatantniji primjer je sporost vezana za izgradnju drugog bloka Termoelektrane, kao i stavljanja vodnih resursa u funkciju proizvodnje energije. Takođe, očekujem da će u narednom periodu biti veće interesovanje za ulaganja u prerađivačku industriju, kako stranih tako i domaćih investitora. Definisane poslovne zone u nekim opštinama, kao i one koje će tek biti definisane će ponuditi konkretnije uslove za takva ulaganja. Naravno, bilansi koje imamo, opominju i da svi moramo usmjeriti veću pažnju na pružanje podrške privredi koja će rezultirati povećanjem izvoza i smanjenjem uvoza. Ipak, promocija domaćih kvalitetnih proizvoda daje rezultate i može se kod potrošača sve više prepoznati davanje prednosti pri kupovini upravo ovim u odnosu na uvozne proizvode. Sklon sam uvjerenju i da bi trebali pronaći modele za veću i organizovaniju podršku domaćoj proizvodnji. Manje-više sve zemlje to rade bez obzira na odredbe potpisanih sporazuma.
