Izvor: Capital.ba, 17.Jun.2023, 14:50
Medijima dati okvir za rad, a ne disciplinovati ih kroz zakone
BANJA LUKA – Vraćanje kriminalizacije klevete bez sistemskog rješavanja pitanja koja se odnose na medije moglo bi u određenim okolnostima dovesti do disciplinovanja medija, kaže Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka i član Udruženja novinara RS u vrijeme kada se dekriminalizovala kleveta. On kaže da je tada težnja Udruženja i dijela međunarodnih organizacija bila da se dekriminalizacijom olakša tranzicija ka pluralističkom i liberalnom društvu. “Uspostavljen je >> Pročitaj celu vest na sajtu Capital.ba << novi pravni i, što je još važnije, vrijednosni okvir. Svaka autoritizacija medija mogla je značiti ograničenje medijskih sloboda i toga su svi nekako bili svjesni”, kaže Šolaja u intervju za “Nezavisne novine”. NN: Kakva je bila atmosfera tada kada ste donosili odluke o dekriminalizaciji klevete? ŠOLAJA: To je bilo nekoliko godina nakon završetka ovog unutrašnjeg rata u BiH. U to vrijeme su se na medije odnosili stari propisi iz socijalističke Jugoslavije koji nisu odražavali medijsku situaciju poslije Dejtona, kada se dosta investiralo u pluralnost medija. Da tako kažem, svi smo se tada ‘učili’ toj konkurenciji u medijima. Tu novu situaciju opterećivali su stari propisi, jer se mogao primijeniti “verbalni delikt”, u zavisnosti kako je ko to percipirao. NN: To je ono što se u narodu smatralo kao uvreda Tita, Partije i Armije? ŠOLAJA: Jeste, to se tada tumačilo kao nešto zbog čega se moglo ići u zatvor. I išlo se. To je bio ideološki pristup koji se mogao primijeniti i u drugačijoj ideologiji, recimo, nacionalnoj. Sve zavisi od tumačenja. Otvaranjem medija, ne samo po žanru, nego i po drugim osnovama, taj stari okvir više nije bio primjenjiv. Druga dimenzija je da smo mi tada preuzimali medijske standarde koji su bili svjetska dostignuća. Time ne mislim na ono što su uspostavljali OHR i drugi međunarodni predstavnici. Mi smo težili procesima koji su karakterisali liberalizaciju. Dekriminalizacijom klevete stvorili smo osnovu za slobodnije i otvorenije društvo. NN: Kako je to bilo prihvaćeno kada je uvedeno? ŠOLAJA: Ta dekriminalizacija je, kako da kažem, nekako prošla tiho, bez galame i otpora. Smatralo se dijelom tranzicije ka liberalizaciji i prihvaćeno je kao nešto normalno. Uspostavljen je novi pravni i, što je još važnije, vrijednosni okvir. Svaka autoritizacija medija mogla je značiti ograničenje medijskih sloboda i toga su svi nekako bili svjesni. U ovoj sada situaciji, čini mi se da smo puno toga pomiješali. Imamo s jedne strane potrebu zakonskog regulisanja, a sa druge strane čitav sistem nije postavljen kako treba. Pored ove oblasti regulisanja klevete i uvrede, mi nemamo riješena socijalna prava novinara. Krajnje pojednostavljeno, to znači njihova sindikalna pozicija u društvu. NN: Prije nego što se posvetimo tome, samo još jedno pitanje o ovom periodu prije. Koja je Vaša uloga bila u tom procesu? ŠOLAJA: Mi smo u Udruženju novinara RS podržavali sve te procese koji su bili podržani od međunarodnih organizacija poput IREX medija, to je jedna američka, ali globalna organizacija u kojoj je tada radio i Obrad Kesić, među ostalima. Mi kao Udruženje imali smo snažnu međunarodnu podršku i stajali smo iza svih tih procesa da se proširi prostor medijskih sloboda kao potreba društva, jer nema višestranačkih izbora bez regulisanja medija na način da to ne bude restriktivno i zloupotrijebljeno. Tu se zaista mora naći mjera. Zato sam i rekao, tu ima nekoliko elemenata. Jedan je potreba da se reguliše položaj novinara, a drugo, ovdje niko više ne vodi računa o nečemu što se zove profesionalna etika. Ja uvijek kažem, zakonsko sindikalno rješenje je odbrana novinara od društva, a etika je odbrana društva od zloupotreba od strane novinara. Malo mi se čini da se u ovoj diskusiji aksiomatski prišlo tome da su novinari po definiciji dobri i pošteni. Ima i tu problema. Čak su neke novinarske zloupotrebe i uticale na donošenje ovakvih rješenja. NN: Slažem se s vama, to je “paket” u kojem su i prava novinara i odgovornost novinara. Ali zašto se onda krenulo ovako parcijalno i to s jednim vrlo restriktivnim zakonom? ŠOLAJA: Zato što nemamo strategiju društva u oblasti medija. To su strateška pitanja, to se ne može riješiti dnevnim pristupom. Mi prvo moramo znati šta hoćemo od medija. Da li hoćemo da ih disciplinujemo ili želimo da im omogućimo da stvarno ostvaruju svoju funkciju. NN: Šta je ovdje tendencija? Disciplinovanje ili ohrabrivanje? ŠOLAJA: Vjerovatno tu postoje neke namjere da se stvori mogućnost da bi se možda moglo u određenim okolnostima disciplinovati. Ali ovdje je bitno pitanje sredine. Šta ako to neko zloupotrijebi? Vi imate i zloupotrebe od strane medija. I ne samo to, danas se svako ko ima kompjuter može zvati medijem. Moj prijedlog je prvo da se definiše ko je novinar. Mi smo u Statutu Udruženja imali odredbu da mora najmanje da bude u profesionalnom statusu kao novinar ili tri godine u frilenserskom statusu. Da vidimo da li ta osoba govori kroz medije. Onda bi trebalo da se ubrzaju i sudski procesi umjesto da se ide na kriminalizaciju. Ja sam jednom povukao tužbu jer će to na red doći nekad za pet godina i da se za to vrijeme povlačim po sudovima kada sve postane apsurdno. Onda, danas imate neke sajtove bez impresuma. Svako danas misli da je medij. Sve se to mora regulisati. Mi, kada smo išli u dekriminalizaciju klevete, išli smo da oslobodimo medije, ali ne da ih oslobodimo odgovornosti. Ja zagovaram pristup da se poveća odgovornost novinara i medija, ali ne kroz kriminalizaciju. NN: Ako bude usvojen ovakav zakon, hoće li se obični građanin naći u problemu? ŠOLAJA: Definitivno bi mogao i to jeste problem, jer bi tad mogla nastati šuma slučajeva u kojima će zavisiti kako ko tumači šta je kleveta i uvreda. Čak i ako se odbaci, to neko tužilaštvo mora preuzeti, pročitati. Moramo uspostaviti vrijednosti sistem i mislim da bi medije i obične građane trebalo odvojiti. Neka svako participira slobodno u javnoj debati, ali što se tiče profesije, ona je vrlo važna za društvo, jer ako novinari dobro rade svoj posao, onda i svaki pojedinac dobije svoj izraz. Чланак Medijima dati okvir za rad, a ne disciplinovati ih kroz zakone се појављује прво на Capital.ba - Informacija je capital.
.jpg)
