Izvor: SEEbiz.eu, 04.Dec.2017, 09:22 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Matušan: Rab ide u smjeru jačanja aktivnog turizma
INTERVJU - Direktorica Turističke zajednice Grada Raba Ivana Matušan u intervjuu za SEEbiz govori o još jednoj uspješnoj turističkoj sezoni na Rabu.
Ivana Matušan, rođena je u Rijeci, ali je Rabljanka koja u svojim ranim tridesetima već ima respektabilnu karijeru. Skromno za sebe kaže: ''Odrastala je na Rabu, njegujući posebni odnos prema turizmu kojim je bila okružena od malih nogu. Od osnovne škole započinje s učenjem stranih jezika, učlanjuje se s 14 godina u >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << Udruga rapskih samostreličara, nastavlja školovanje u rapskoj općoj gimnaziji te se priprema za fakultet. Prvi joj izbor nije bio Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu – točnije je reći da se on pokazao kao treća sreća, te je studirajući u Iki, kako sama kaže, procvjetala.
Započinje i s radom voditeljice raznih evenata, prevoditeljice, postaje demonstrator na fakultetu te započinje s radom u turizmu.Od recepcionarke preko asistentice prodaje i marketinga, do voditeljice istog odjela u cca dvije godine istog, privatno vođenog hotela na Rabu, Ivana je mnogo toga prošla i doživjela. Kad se već činilo da se skrasila na svom radnom mjestu, odlučila se za novi izazov, s druge strane turizma, onog zaduženog za promociju vlastitog rodnog kraja.''
SEEbiz: Dvaput ste morali aplicirati prijavu za sadašnji posao?
Matušan: Ponekad se nasmijem kad se sjetim tog razdoblja, pa kažem znatiželjnicima kako nisam povjerovala u prvo imenovanje turističkog vijeća TZG Rab, pa je drugo imenovanje bilo potrebno da me uvjere kako stvarno žele baš mene!
Šalu na stranu, moje prvo imenovanje kao direktorice Ureda TZG Rab, poništeno je zbog proceduralne greške. Naime, u tekstu natječaja navedeno je kako je za direktora Ureda TZG Rab potrebno aktivno poznavanje dva strana svjetska jezika, dok je prema pravilniku Ministarstva turizma za direktore Ureda, dovoljno aktivno poznavanje jednog stranog jezika. Da bi bilo sve u skladu s propisima Ministarstva turizma, natječaj je ponovljen, te sam od 29.12.2016. potvrđena i od strane ministarstva na tom mjestu.
SEEbiz: Koje reference treba imati da bi se radio ovaj zahtjevan posao?
Matušan: Ministarstvo turizma propisuje pravilnik, kojim su za ovaj posao potrebne reference kao npr. završen najmanje preddiplomski stručni ili sveučilišni studij (180 ili 240 ECTS), najmanje godinu dana radnog iskustva na rukovodećim ili upravljačkim poslovima s područja turizma (kad sam se ja natjecala to je bilo 3 godine); izrada prijedloga svog programa rada turističke zajednice za narednu kalendarsku godinu; aktivno znanje jednog svjetskog jezika (a ne dva); položen stručni ispit za rad u turističkom uredu; poznavanje rada na osobnom računalu.Ovo gore su navedeni propisi ministarstva, međutim nisu naodmet ni urođene reference koje osobu definiraju kao vođu i inovatora.
SEEbiz: Poliglot ste? Svjedočili smo tome na Kanati i na početku otvaranja sezone.
Matušan: Aktivno poznajem tri strana jezika (engleski, talijanski i njemački) te još jedan pasivno (francuski). Naslijedila sam mamine gene, izuzetno je nadarena za jezike, tako da je i mene, što se toga tiče, fortuna dotakla.Izuzetno mi se sviđa posao prevoditeljice, a trenutačni posao mi daje mogućnost da koristim svoje znanje u promicanje naše kulture i tradicije za vrijeme manifestacija kada se mogu obratiti našim turistima na njihovom materinjem jeziku. Oni to jako cijene.
SEEbiz: Mlada ste žena, stručnjak. Kako se nosite s odgovornošću, što direktoricu čini uspješnom te kako se prema Vama odnose kolege u svijetu turizma koje susrećete u svom poslovanju?
Matušan: Moram priznati da sam prije svega i ja čovjek – i meni je ponekad teško biti sve od gore navedenog. Međutim, kada volite svoj posao i uvjereni ste da možete napraviti promjenu gdje je potrebna, to vam daje potrebnu snagu za potreban rast. A znamo da i rast boli.Još uvijek mislim da uz profesionalnost i stručnost upravo čovječnost daje «final touch» u uspješnosti u ovom poslu. Što se tiče kolega u poslovnom svijetu, poneki su mi priznali da su me u početku malo podcijenili, na što bih se ja redovito nasmijala. Koliko god htjeli biti otvoreni prema drugim ljudima, predrasude su svuda oko nas. Ako sam uspjela razbiti makar jedan stereotip, osjetit ću se uspješnom. Mogu reći da sam nakon godina dana rada u sustavu turističkih zajednica stvorila divna prijateljstva i poslovne veze.
SEEbiz: Ovaj posao zahtijeva puno lobiranja, veza, kontakata, putovanja?
Matušan: Odlično ste opisali dio mog posla, ali mu je potrebno nadodati i održavanje rada Ureda TZG Rab što zahtijeva organizaciju posla u Uredu i TIC-evima (turističko informativni centri), administrativne poslove, suradnja sa jedinicom lokalne samouprave, suradnja sa sustavom TZ-a, i još mnogo toga.Ovaj dio, kojeg ste Vi naveli, meni je možda najdraži. Vjerujem u destinaciju za čiju sam promociju zadužena, vjerojatno mi zato nije ni teško dati sve od sebe, kako bih čim bolje obavljala svoj posao. Rekla bih kako se radom u ovoj branši izuzetno razvijamo kao osobe i možemo mnogo postići koliko poslovno, toliko i privatno.
SEEbiz: Rab je turistička šampionska destinacija. Što ga to čini privlačnim za turiste, u što se ulaže i kako ga vratiti na stare putove slave?
Matušan: Rab i sada slovi kao jedna od najboljih turističkih destinacija Hrvatske. Često smo prekritični, pitamo se gdje su nagrade i priznanja za naš rad, međutim treba promisliti još jednom – na Rab kao šampionsku destinaciju smo navikli okruženje, u posljednje vrijeme na pozornicu stupaju neke druge destinacije koje nisu dosad imale ni status turističke destinacije, te naravno da i njih sustav mora nagraditi i na taj način pogurnuti prema jačem razvoju.Ove smo godine na Danima hrvatskog turizma u Lošinju bili finalisti s Rabskom fjerom za nagradu turističke atrakcije godine, a uskoro, točnije 7. prosinca u Opatiji primamo dvije nagrade – za Rabsku fjeru te kolega iz Ureda, Luka Perčinić, dobiva nagradu «Čovjek ključ uspjeha u turizmu» u sustavu Turističkih zajednica. Bez obzira na gore navedeno, turisti vole Rab, vole njegovu različitost prirode (od mora do gora, od goleti do guste šume, različite tipove plaži da ni ne spominjem), njegovu energiju (od Rabske fjere do Kantuna, od Ljetnih glazbenih večeri do nastupa Udruge rapskih samostreličara), gastronomiju (tko još nije čuo za Rapsku tortu? A tek sušena hobotnica s jajima…) i mogla bi ovako navoditi još jako dugo. Rab je i najfotogeničniji otok Jadrana, jedna je novinarka napisala da je svaki kutak pogodan za selfie, a u današnje vrijeme znam koliko to veseli turiste!
TZG Rab ulaže ponajviše u promociju postojećeg turističkog proizvoda, ulaže u nove turističke proizvode te podiže svijest stanovništva o važnosti turizma u našem gradu. Jedinica lokalne samouprave ulaže u infrastrukturu koja podržava razvoj turizma, dok turističke kompanije i privatni iznajmljivači ulažu u smještajne kapacitete koje će turisti koristiti pri boravku u destinaciji. Smatram da će upravo u narednoj godini JLS i turističke kompanije napraviti izuzetno mnogo po pitanju ulaganja, s obzirom na najave, te ih radi toga treba podržati i svakako pohvaliti trud.Što se tiče starih putova slave…ja bi ih prepustila nekim drugim destinacijama. Vjerujem da Rab zajedničkim snagama svih dionika u turizmu može utabanati jedan puno interesantniji i izazovniji put slave!
SEEbiz: Rapska fjera je vrhunski rapski ''proizvod''. Godinama privlači brojne turiste. Mještani po velikoj vrućini daju sve od sebe da bi dočarali Rab iz Srednjeg vijeka. Mnogi uzimaju trodnevni godišnji odmor. Puno je tu truda i napora. Izvjesno je da se nakon nekog vremena ponavljaju događanja unutar fjere. Kako ju osvježiti novim inputima, događanjima, sadržajima?
Matušan: Kad pričamo na taj način o Rabskoj fjeri, pomalo smo na skliskom terenu. Ima mnogo različitih ideja kako bi Fjeru trebalo osuvremeniti, pomaknuti u termin pred ili posezone, proširiti je…međutim, da se vratimo na početak. Rabska fjera je zamišljena kao otočni blagdan, vrijeme kad su otočani bili u prvom planu, a ne turistički proizvod. Kroz vrijeme, a s obzirom da je pred šesnaest godina bila prva manifestacija ove vrste, ubrzo je prerasla svoj početni okvir, te je postala top manifestacija Hrvatske. Tu dolazimo do situacije kada moramo jako dobro promišljati u kojem smjeru želimo ići – organizatori Fjere, Grad Rab, POU Rab i TZG Rab jasno su rekli ne komercijalizaciji iste te inzistiraju na kvaliteti i tradiciji. Takav stav ne nailazi uvijek na odobravanje, ali jedini je ispravan. Fjera je centralni dragulj krune manifestacija grada Raba i kao takav mora ostati netaknut. Međutim, to ne znači da centralni dragulj ne može dobiti dodatne ukrase, u ovom slučaju reorganizaciju radionica, uključivanje novih radionica, snažniji marketing…uvijek ima prostora za napredak, ali ne pod svaku cijenu.
SEEbiz: Dosta se ulaže u kulturna i sportska događanja kako u sezoni tako i u pred i posezoni? Tu su i festivali.
Matušan: Dosta se ulaže, međutim potrebno je i više. Vrlo ćemo se brzo složiti kako je upravo pred i posezona razdoblje kada moramo pojačano djelovati u destinaciji, a promocija valja biti usmjerena na taj dio turističke ponude. Upravo iz tog razloga, za sljedeću godinu planiramo više manifestacija vezanih za aktivni turizam u vidu bikinga, trekkinga, ronjenja i sličnog. Osobno se puno lakše snalazim u kulturno-zabavnim programima, međutim trudim se učiti o drugim tipovima manifestacija, a što se tiče aktivnog turizma velika mi je pomoć kolega iz ureda Luka Perčinić, voditelj marketinga TZG Rab, s obzirom da je sam zaljubljenik u isti.
SEEbiz: Kako se financirate i koliki je proračun TZ grada?
Matušan: Sustav TZ-a ima svega par izvora financiranja, a mogu ih i nabrojati: prihodi iz boravišne pristojbe i turističke članarine, prihodi iz proračuna grada, županije i države (donacije), prihodi iz sponzorstava (TZ županije, HTZ, sponzori, itd) te eventualno prijenos sredstava iz protekle godine.Ono što mogu reći za TZG Rab jest da je glavni prihod boravišna pristojba od koje prema zakonu uprihodujemo cca 45% (razrez se radi prema Zakonu o boravišnoj pristojbi, te prema zakonu uplaćujemo JLS 30% za zajedničko korištenje sredstava). Rebalansom u 2017., prihodi su dosegli 6 milijuna kuna, dogodine se planira i veći iznos zbog povećanja boravišne pristojbe, a i planira se veći broj turista.
SEEbiz: Činjenica je i da kao jedan malen otok činite čuda i u zimskom periodu. Hoteli će ovaj advent ''morati'' biti otvoreni, a, s obzirom na mogućnosti, adventska događanja čine Rab najatraktivnijom lokacijom na Jadranu u blagdansko vrijeme, rame uz rame s Adventom u Zagrebu. Advent, Božić, Nova godina, ludi sadržaji…što se sve nudi?
Matušan: Bez inicijative Grada Raba, Najljepši otočni advent ne bi postojao, bio bi možda tek ideja. Međutim, svaku inicijativu treba i prihvatiti, podržati je. Rapske udruge, ugostitelji, turistički djelatnici, turističke kompanije, pojedinci, svi su oni prihvatili ideju Najljepšeg otočnog adventa i dali svoj obol.Naravno da se sa svakim Adventom očekuje još veća involviranost svih dionika, ako bi ponudili čim kvalitetniji i uspješniji proizvod, tj Advent. Ove godine bih izdvojila prekrasnu božićnu bajku u ulici Biskupa Draga i parku Dorka, božićni sajam udruge Mocira, niz koncerata kao npr. Opće opasnosti, klape Contra, Bosutskih bećara te doček uz jednog od najboljih estradnih umjetnika ovih prostora, Petra Graše. Ugostiteljska ponuda na trgu Municipium Arba uz klizalište i vlakić će upotpuniti i dnevni program. Za sve koji bi htjeli pratiti live događanja na trgu Municipium Arba, tu je i kamera koja u realnom vremenu prikazuje događanja: http://www.livecamcroatia.com/gradovi-hrvatske-web-kamere/rab/
SEEbiz: Prije nekoliko godina rapska delegacija je promovirala Rab na azijskom tržištu. Kakvi su pomaci u tom smjeru. Hoće li i nas preplaviti gosti iz Kine, Japana, Južne Koreje?
Matušan: Svaka ideja i pokušaj «osvajanja» novih tržišta je hvalevrijedna, međutim, kako ne bi ostalo sve na pokušaju, treba jako dobro promisliti što određeno tržište od destinacije očekuje, ima li destinacija dovoljno smještajnog kapaciteta (Azija je puno veće tržište od onog na što smo mi navikli), imamo li programe za takve turiste…treba zapamtiti da su to avio gosti, koliko je dobro osmišljen prijevoz i prihvat takvih turista na otok? Puno je tu još neodgovorenih pitanja, međutim uvjerena sam kako ćemo nakon Valamarovog vala investicija u smještajne kapacitete, koji se imaju dogoditi kroz naredne dvije do tri godine, uređenja infrastrukture potrebne turizmu te boljeg povezivanja s kopnom i okolnim otocima biti spremni i za takve turiste.
SEEbiz: Dosta se govorilo i o zdravstvenom turizmu. I tu se otvaraju velike mogućnosti gdje bi iznajmljivači na Rabu mogli imati popunjene kapacitete u razdoblju ''zimovanja'' kad bi na otok dolazili Skandinavci, Švicarci, Nijemci. Slovaci su svoje toplice, domove i slično preplavili takvim gostima, umirovljenicima, osobama s invaliditetom...
Matušan: Ne smijemo zaboraviti da je turizam na Rabu započeo upravo zbog izvrsnih klimatskih prilika, te da uz prisutnost i Psihijatrijske bolnice Kampor koja nije više isključivo bolnica za psihički oboljele, već se bavi i rehabilitacijom i sličnim, uz stavljanja u funkciju Doma za starije osobe, kroz kraće vrijeme vjerujem da možemo ići i u tom smjeru.Željela bih samo naglasiti kako iznajmljivači na Rabu, koliko hotelijeri, toliko i privatni iznajmljivači, moraju zadovoljavati određene kriterije da bi se bavili iznajmljivanjem i tokom zime. Velika je stavka mogućnost adekvatnog grijanja smještajnih kapaciteta, dodatnih sadržaja u zatvorenom prostoru, itd. Kako naši privatni iznajmljivači funkcioniraju za vrijeme Adventa, vidjet ćemo i ove godine, nastavljajući projekt započet lani koji obuhvaća reklamiranje privatnih iznajmljivača koji svoje objekte otvaraju i u prosincu.Naravno, ako nema interesa od strane iznajmljivača da objekt drži otvorenim kroz cijelu godinu, ideja nema uporište.
SEEbiz: Vjerojatno imate i velike planove za 2018. godinu?
Matušan: Samo veliki planovi i dolaze u obzir! Šalim se. Kroz Plan i program TZG Rab za 2018. najavljeno je mnogo noviteta. Ono što mogu izdvojiti iz planova jesu pojačana promocija turističkog proizvoda, posebice u pred i posezoni; rad na novim manifestacijama, ponajviše u vidu aktivnog turizma; priprema za izradu nove službene web stranice TZG Rab, priprema za izradu novog imidž kataloga destinacije, izrada kataloga za Udrugu privatnih iznajmljivača grada Raba i još mnogo toga, ali da ipak ne otkrivam sve!
SEEbiz: Kako procjenjujete ovu turističku godinu?
Matušan: Priznajem da je 2017. bila puna izazova, međutim dok brojim posljednje dane iste, rekla bih kako je bila izuzetno uspješna za destinaciju. Milijunto noćenje na području grada smo dočekali četiri dana ranije nego lani, dvomilijunto noćenje na području otoka dvanaest dana ranije nego lani; kumulirano brojimo porast noćenja od 6%, a dolazaka 8%, uz činjenicu da je porast ostvaren u predsezoni.Trenutačno me zanimaju rezultati i Adventa, za koji se nadam da će turistički biti izuzetno posjećen.
SEEbiz: Osobno sam svjedočio tomu da ste ''direktorica'' 24/7. Kad direktorica postaje samo Ivana kako provodi slobodno vrijeme i rađaju li se tada ideje kako sadržajno osmisliti i zabaviti otočane i goste kad se otok čini napuštenim i praznim?
Matušan: Trudim se uvijek biti Ivana, čak i kad sam u ulozi direktorice. Pod time ne mislim da stavljam u prvi plan svoj privatan život, nego kako sam prije spomenula, želim zadržati određenu neposrednost i dok obavljam svoju funkciju. Međutim, to ne može biti uvijek tako, valja napraviti određeni odmak. Javna funkcija donosi i određene obveze, kada predstavljate ljude koji su vas s povjerenjem izabrali, jednostavno morate svoj život predodrediti tome.S obzirom da još nisam zasnovala vlastitu obitelj, mogu si priuštiti rad prema potrebi, češća izbivanja iz mjesta stanovanja i slično. Pritom mi najviše olakšavaju roditelji koji su mi bezuvjetna potpora.Ideje se rađaju uvijek i svugdje, a ponajviše kad se najmanje nadate.
Naravno da nekad treba sjesti za kompjuter i istraživati, telefonirati…osobno najviše ideja dobijem na raznim konferencijama, sajmovima, koordinacijama s kolegama…kad pričate s drugim ljudima o svom radu, a u istoj ste branši, često se dogodi određeni klik u glavi, te vam se slagalica samo posloži.Što se načina na koji provodim slobodno vrijeme, nije naročito uzbudljiv, između ostalog uključuje gledanje tv serija, filmova, dokumentaraca. Često se volim i osamiti kako bih napunila baterije.
SEEbiz: Koliko ste otvoreni za neke nove ideje ljudi ''sa strane'' koji vide i žele doprinijeti turističkoj ponudi i sadržajnosti? Kako se odlučuje za nove, inovativne projekte? Raspisujete li kakve natječaje? Nude li EU fondovi kakvu potporu za poticanje turističke ponude?
Matušan: U idealnom svijetu bi TZ trebala samo sufinancirati projekte i manifestacije, tj. tvrtke i pojedinci bi trebali biti nosioci događanja (naravno, pod tim mislim na komercijalne projekte). Realno, na području grada Raba još nismo došli do te faze, ali napredak se vidi. Sa strane TZG Rab, osobno kao direktorica Ureda ili moji najuži suradnici, popričamo sa svakom osobom koja ima ideju, a za koju smatraju da bi funkcionirala u našoj destinaciji. Vrlo je bitno reći kako pri prijedlogu projekta TZG Rab treba imati bar djelomično elaboriran projekt kako bi odmah na početku mogli reći na koji način i u kojoj mjeri TZG Rab može pomoći. Naša su vrata otvorena za nove ideje, a prednost imaju inovativne, visokokvalitetne ideje prilagođene destinaciji kao što je Rab.
Što se tiče otvorenosti za nove ideje i suradnje, tu moram spomenuti predsjednika TZG Rab, ujedno i gradonačelnika, gdina Nikolu Grgurića te ravnateljicu POU Rab, gđicu Katarinu Ribarić koji su velika podrška TZG Rab, te uvijek spremni da suradnju ako se neka takva ideja iskristalizira. Za prijavu na EU fondove, TZG Rab nažalost samostalno nije spremna iz jednostavnog razloga, naime ozbiljne prijave zahtijevaju bar jednog djelatnika koji je fokusiran samo na taj dio posla, a koji bi trebao imati obrazovanje za projekt menadžera te adekvatno iskustvo. Zaposlenje još jednog djelatnika dodatno je opterećenje na budžet TZ-a. Bezobzira na to, smatram da možemo biti partneri Gradu Rabu ili nekoj drugoj instituciji pri izradi i prijavi projekta, te pridonijeti na svoj način.
SEEbiz: Rab i turizam za nekih dvadesetak godina? Kapacitet je sve veći, infrastruktura pomalo grca od broja turista, a i kraći su boravci i sve rjeđi stalni gosti?
Matušan: Dvadeset godina je poprilično dug period, ali svjesna sam da moramo raditi i dugoročne prognoze. Ne vjerujem da će se Rab zagrcnuti od turista. Već smo ove godine u kolovozu imali smanjenje broja noćenja za 1%, dok je, kako sam već prije navela, predsezona imala rast. Polako, ali sigurno, dizanjem kvalitete smještajnih objekata (time i cijena), destinacija će se rasterećivati u najvišoj sezoni, a obogaćivanjem ponude u pred i posezoni, razliku ćemo vrlo lako nadoknađivati. Što se tiče kraćih boravaka i rijetkih stalnih gostiju, moramo shvatiti kako su današnji turisti poprilično različiti od turista pred npr. tridesetak godina, kad sam bila dijete. Danas turist želi vidjeti čim više u kratkom roku, nije u mogućnosti uzeti godišnji od tri do četiri tjedna u kontinuitetu, a ako i uspije spojiti koji dan više, neće ih sigurno provesti u smo jednoj destinaciji.
Današnji turist istražuje, propituje i doživljava. Bez obzira na to, Rab i dalje ima čitav niz redovitih turista, a to se vrlo lako može pratiti kroz dodjelu priznanja za dugogodišnje goste, kojih smo samo ove godine podijelili više od četrdeset, a nagrađivani su turisti koji posjećuju Rab više od trideset godina. Mjesta za bojazan nema, grad Rab je destinacija koja će samo rasti u narednim godinama, ali kvalitetom. To je cilj i Grada Raba koji zaista sve svoje napore ulaže u to i bez čijeg takvog promišljanja, ni TZG Rab ne bi mogla kvalitetno djelovati.
.jpg)
