MUP vrši provere: Nova pravila za strane radnike

Izvor: B92, 20.Feb.2024, 17:12

MUP vrši provere: Nova pravila za strane radnike

Hrvati uvode nova, mnogo stroža pravila za uvoz stranih radnika. O kakvim promenama je reč?

Zakonskim izmenama koje se pripremaju sa ciljem poboljšanja uslova za uvoz strane radne snage, MUP planira da pojača nadzor nad poslodavcima postavljanjem novih uslova, kao što je uvođenje odnosa između broja domaćih i stranih radnika.

U Hrvatskoj je prošle godine izdato 172.499 dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja. Izmene, koje se već duže vreme >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << najavljuju, trebalo bi da bolje regulišu i nadziru poslodavce, ali i da uvedu kontrole kvaliteta radne snage koju poslodavci uvoze.

"Uz mnoge druge promene, želimo da istaknemo i one koje bolje regulišu i nadziru zapošljavanje strane radne snage kako bismo zaštitili strane radnike, ali i omogućili njihovo zapošljavanje kod poslodavaca kojima je ta radna snaga zaista potrebna, posebno kvalifikovanih", ističe MUP u odgovoru Hini.

MUP: Isključićemo one koji zloupotrebljavaju sistem

U MUP-u ističu da će ubuduće uslovi za izdavanje radnih dozvola biti pooštreni na način da će biti uvedeni novi uslovi za davanje pozitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Prema Zakonu o strancima, pozitivno mišljenje HZZ-a je osnov na osnovu kojeg Ministarstvo unutrašnjih poslova izdaje dozvole za rad.

Uz to, kažu, proveraće poslodavce i uslove rada koje nude, kako bi se uverili da su legitimni poslodavci. U Ministarstvu unutrašnjih poslova poručuju i da će pojačati praćenje poslodavaca kako bi se otkrili oni koji "zloupotrebljavaju sistem" i time su nelojalna tržišna konkurencija, a sa ciljem da se takvi poslodavci isključe iz sistema zapošljavanja.

Navode i primere i kažu da se predlaže da poslodavci dobiju dodatnu obavezu da za radnike deficitarnih zanimanja obezbede dokaz o kompetencijama koje poseduju, kako bi se izbegao uvoz onih radnika koji ne poseduju znanja i veštine određenog deficitarnog zanimanja.

Planirano je i uvođenje ograničenja broja zahteva za izdavanje radnih dozvola po poslodavcu, u skladu sa veličinom poslodavca i njegovim realnim potrebama za zapošljavanjem. Time se izbegavaju situacije u kojima pojedina preduzeća podnose veliki broj zahteva za radnu dozvolu, posebno kod onih pravnih lica koja su posebno osnovana radi uvoza radne snage, ističu.

Najmanje jedan domaći radnik na neodređeno vreme u trajanju od najmanje godinu dana

Pored toga, od poslodavaca će se tražiti da imaju određeni odnos broja zaposlenih domaćih i stranih radnika.

Nadalje, uslov za izdavanje pozitivnog mišljenja HZZ-a biće da poslodavci koji traže radnu dozvolu za strane radnike imaju najmanje jednu godinu u radnom odnosu sa punim radnim vremenom jednog domaćeg radnika. Ovaj uslov je postojao i do sada, ali je bio kraći – kompanije su morale da imaju jednog lokalnog zaposlenog najmanje šest meseci.

Takođe, pooštrene su provere dugova poslodavaca. Do sada je jedan od uslova za pozitivno mišljenje bio da poslodavci nemaju dugovanja po osnovu poreza na dohodak i doprinosa za obavezno osiguranje, a sada će se proveravati izmirene obaveze poslodavaca po osnovu svih javnih davanja.

Ministarstvo unutrašnjih poslova izašlo je sa konkretnijim podacima o radnim dozvolama

Prema ranijim najavama, jedan od predloga je produženje važenja dozvole za rad sa jedne na tri godine, kao i produženje dozvola za sezonski rad za određena zanimanja sa 6 na 9 meseci.

Takođe žele da uvedu izmene po kojima građani trećih zemalja, prilikom promene poslodavca, neće morati da dobijaju novu boravišnu i radnu dozvolu, već će samo novi poslodavci morati da traže pozitivno mišljenje HZZ-a za ove radnike, državni sekretar istakao je sredinom prošle godine u MUP-u Žarko Katić.

Ministarstvo unutrašnjih poslova izašlo je i sa konkretnijim podacima o broju aktivnih radnih dozvola u prošloj godini.

Iako je u 2023. državljanima trećih zemalja izdato ukupno 172.499 dozvola za boravak i rad, poslednjeg dana prošle godine broj stranih radnika sa važećom radnom dozvolom bio je manji za 50.000, odnosno bilo ih je 117.549.

Objašnjavaju to činjenicom da strani radnici u Hrvatskoj mogu mijenjati posao, tako da to telo može izdati više boravišnih i radnih dozvola za istu osobu tokom godine. Tome treba dodati i podatak da je od ukupnog broja izdatih dozvola, preko 18.000 njih bilo za sezonske poslove, odnosno da su te dozvole izdate sa rokom važenja od 6 meseci.

Takođe, kompanije koje žele da uvedu radnu snagu moraće da imaju minimalan mesečni promet koji ostvare. Predloženo je da se kao uslov za izdavanje radnih dozvola odredi minimalni promet od 10.000 evra mesečno za pravno lice na period od 6 meseci i 15.000 evra za fizičko lice.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.