Ljubomir Živkov: Najduži dan

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 16.Apr.2017, 15:21   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Ljubomir Živkov: Najduži dan

Kad bih morao da kažem koji je najduži dan u godini pomislio bih najpre na onaj kad se kolju svinje. Mnogo je dete pre spavanja ostavilo amanet da ga neizostavno probude, za seosku decu nije, kao što sada ima na televiziji, nigde pisalo “ne preporučuje se gledaocima mlađim od 12 godina”, kao sedmogodišnjak već si video barem jednog rođaka u mrtvačkom sanduku, što je prizor svečan i miran, ukočen u svojoj nestvarnoj istinitosti, ali si gledao i ropac svinja kojima si koliko jesenas >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << i sam preko ograde oborca bacio nekoliko žutih ludaja sa kvrgavom korom. 

Od momenta kad deda ustane da blagovremeno počisti štalu, kuća i avlija zapadnu u vanredno stanje, kapidžik se nikad ne začuje zimi tako rano, ničije čizme ne škripe po snegu dok je još mesečina, sve što tvoji govore i što govore ovi koji su došli da pomognu, sve u toj nedovršenoj noći, na dugačkoj razmeđi noći i jutra, zvuči drukčije: ima nečeg zlokobnog u sve ubrzanijoj usredotočenosti odraslih, tvoji nude rakiju, oštrenje noževa čuje se kao preko razglasa, jer je u drugim avlijama muk, retko se desi da prve komšije istog dana kolju svinje, kao i za bilo koju drugu mobu i za ovu se unapred zna.

Već si učio o borbi za opstanak, i sad ćeš je nekoliko predugih i mučnih minuta gledati izbliza, svinjokolj počinje toliko rano da bi se do uveče uradilo sve što se mora uraditi tog dana, ali biće da je i ovima koji će za uši i noge izvući žrtvu, i onome koji čvrsto drži nož, lakše da to obave pre svitanja, deci se dopušta da sve gledaju jer se od njih očekuje da jednog lepog jutra ona to isto učine i da porodicu zbrinu belančevinama i mastima za celu godinu.

Još nije svanulo, a već se donosi slama, paganska svetkovina otpočeta nožem nadomak oborca nastavlja se vatrom, prlje se svinje, ti bi da domećeš vilama što više slame, ali ti ne daju, pribeglo se krajnosti tamo gde se moralo, ali sada se opet vraćamo meri, treba nam kožura koja neće biti ni prepečena ni ispucana. Posle prljenja dolazi pranje, iz lončeta polivaš svinče, vodom dok neko odrastao struže garež; kad svinje budu rasklaćene neko ti svaki put kaže da je čovek unutra isti takav, što nije baš prijatno znati, zar ne bi trebalo da se hranimo nečim što je mnogo drukčije od nas, ali prođe i ta nelagoda, dobijaš već parče posoljene, još tople kožure, umotano kao skoverac, otkidaš to zubima jer nisi fruštukovao i jer je to jedini dan kad ti posluže taj delikates: kasnije će iz salamure kožura biti vađena i kuvana sa pasuljom.

Krmenadle će tog dana imati jedinstven, neponovljiv ukus, niko još nema frižider, još ne sanjamo da će nauka izumeti i zamrzivač koji će svim namirnicima oduzimati ono što je u njima najukusnije, uglavnom se poslepodne udaljiš od kujne i šupe, ko bi gledao kako se nad gomilom stajskog đubreta peru creva neophodna za kobasice, dovoljno si ozebao jutros, furuna je založena, u sobu još nije prodro nametljivi miris iz avlije, ali odjednom više nisi mali, zovu te da sečeš čvarke, Karči mi iseče slaninu na kaiševe, a ja ih oštrim, velikim nožem, kakav dobijam samo tog dana, na jednake kvadrate presecam popreko, za to vreme reduše prave paprikaš, i gle, već prve porcije odnose se komšijama i ljudima koji su ti rod: ocenjuje se sve, gustina, ukus, odnos čistog mesa i iznutrica, salinitet, tako će ukućani ovih koji nama pomažu imati šta da jedu tog dana, a toj posudi će nama biti donet paprikaš kad oni budu klali svinje.

Ne znam ni gde je u gunguli umešeno i razvučeno testo, mirišu već i kiflice sa salom, najvernija pratilja klanja svinja, i ponajlepša; mastorima se služi vino, deci slatko vino, čeka se veče, kad će doći i rodbina iz glavnih gradova, Novog Sada i Beograda, jedva čekam da čujem teču Đokicu, koji je i Rus, usled čega ima odličan glas, da posle prve čaše vina zapeva “Ruzmarine moj zeleni”.

Serijal "Dopisnica iz Banata" možete pratiti svake nedelje na Prvom programu RTV u 14.50.

Sve dosadašnje priče Ljubomira Živkova možete pronaći u sekciji BLOG.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.