Legenda o Djedu Mrazu

Izvor: Nezavisne Novine, 31.Dec.2014, 23:23   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Legenda o Djedu Mrazu

Današnja djeca uglavnom znaju da je Djed Mraz iz Finske, tačnije sela Rovaniemi, gdje polarna noć traje gotovo mjesec dana.

Zbog položaja bliskog Sjevernom polu, događa se fenomen šarenih nebeskih svjetala, pa nije ni čudo što je nasmijani Djedica izabrao upravo Laponiju za zemlju svog života. Rovaniemi, okružen mističnim gustim šumama, idealan je izbor i zbog patuljaka koji mu pomažu pri pakovanju poklona: patuljci ne vole vrućinu, a ni sobovi, zbog čega je Djed Mraz i >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << doselio u Rovaniemi. Svjetlucavo selo, na čijem ulazu stoji deset metara visoka zlatna jelka Djeda Mraza, nadmašuje i najbujniju maštu.

Ipak, postoji i legenda koju mnogi danas ne znaju, a koja tvrdi da je preteča današnjeg Djeda Mraza zapravo Sveti Nikola, koji je bio episkop Mire u Likiji, pokrajine vizantijske Anadolije.

Prema predanju, Sveti Nikola je vaskrsao troje djece, koja su život izgubila u vrijeme gladi, pa se zato slavi kao zaštitnik djece. Pored toga, zaštitnik je i mornara. Ali, Sveti Nikola je najčuveniji po svojim poklonima sirotinji, a naročito davanjem miraza trima siromašnim kćerkama pobožnog hrišćanina da ne bi postale robinje. Nikola je ubacio kroz prozor vreću sa zlatnicima. Tokom vijekova, priča se mijenjala, tako da je u jednoj verziji Nikola ubacio vreću sa zlatnicima kroz dimnjak, koji su upali u čarape koje su se sušile, zbog čega djeca danas kače čarape i čizmice u nadi da će dobiti poklon.

U Holandiji i Belgiji, Sveti Nikola je poznat kao Sinterklaas, i upravo iz ovog naziva potiče današnji Santa Claus.

Njegov praznik, 6. decembra, uz davanje poklona se proširio na mnoge države. Međutim, u Holandiji slave uveče, 5. decembra. Tokom protestantske reformacije u 16. i 17. vijeku, mnogi protestanti zamijenili su donosioca poklona sa Djetetom Hristom, a datum za poklanjanje poklona premjestio se sa 6. decembra na Badnje veče.

Kako su godine prolazile, Djed Mraz je u popularnoj kulturi evoluirao u krupnu osobu. Jedan od prvih umjetnika koji je definisao moderni izgled Djeda Mraza je Tomas Nast, američki karikaturista iz 19. vijeka. Godine 1863. slika Djeda Mraza koju je naslikao Nast pojavila se u nedjeljniku "Harper's Weekly".

Priča da Djed Mraz živi na Sjevernom polu takođe može biti Nastovo djelo. Njegova slika Božića u izdanju ovog nedjeljnika od 29. decembra 1866. bila je kolaž gravira pod nazivom Djed Mraz i njegova djela, što je uključivalo i natpis "Santa Claussville".

Knjiga za djecu Lajmana Frenka Boma "Život i avanture Djeda Mraza" iz 1902. dalje je popularisala Djeda Mraza.

Izgled i pojava Djeda Mraza dodatno su popularisani kroz crteže Hadana Sandblama na božićnim reklamnim posterima "Coca-Cole" iz tridesetih godina. Ovo je podstaklo pogrešno vjerovanje da je Djeda Mraza izmislila "Coca-Cola", ili da Djed Mraz nosi crvenu i bijelu odjeću jer su to boje tog pića.

"Coca-Cola" nije bila prvi proizvođač bezalkoholnih pića koji je koristio moderni izgled Djeda Mraza u svojim reklamama. "White Rock Beverages" koristila je Djeda Mraza da prodaje kiselu vodu 1915. godine, a zatim u reklamama za slatko piće začinjeno đumbirom iz 1923. godine.

Uglavnom, Djed Mraz je omiljeni lik za Novu godinu od koga milioni ljudi očekuju da im ispuni želje, a brojna pisma stižu na njegov drveni sto.

Bez obzira na to da li sebe smatrate sujevjernom osobom, neka mala pravila i rituali se provlače iz godine u godinu, tako da su na određeni način postali dio naše kulture. Možete ih ispratiti ili ne, u svakom slučaju, zabavno je znati neka od sujevjerja koja se odnose na ulazak u novu godinu.

1. Kada je novogodišnja trpeza u pitanju, prema vjerovanju nekih kultura, ako pripremate jelo od mesa, poželjno je da to bude meso životinja koje nemaju krila. Prema određenim narodnim vjerovanjima, time obezbjeđujete da blagostanje ostane u vašoj kući, odnosno da ne "odleti" sa vašeg stola.

2. Obavite neki simboličan posao prvog dana Nove godine, iako je praznik. Ako ste na poklon dobili rokovnik, upišite datum, nekoliko riječi, zadržite pažnju, razmišljajte o poslu makar nekoliko minuta tog dana. Prema vjerovanju, ovaj čin simbolizuje da ćete u toku naredne godine imati dovoljno posla i da ćete ga s voljom raditi.

3. U ponoć obavezno podijelite poljupce sa dragim osobama. To se smatra potvrdom da će i u predstojećoj godini vaša ljubav i bliskost trajati.

4. Slično običaju koji važi za Božić, važno je i ko će poslije ponoći, odnosno 1. januara, prvi ući u vaš dom. Ovo je važno zato što se smatra da će ta osoba značajno uticati na vaš život u narednoj godini.

5. Opštepoznato pravilo kaže da uoči Nove godine valja obući nešto novo. Za sreću u ljubavi, vjeruje se da je dobro nositi veš u crvenoj boji.

Došlo je vrijeme da dobro razmislite kako je protekla 2014. godina i šta želite u novoj koja kuca na vrata. Nikad nije kasno da odlučite u kojem smjeru želite da idete dalje, a pokušajte se pridržavati ova tri pravila:

1. Budite zahvalni na svemu. Svim sitnicama, lijepim i manje lijepim. Porodica treba da vam bude uvijek na prvom mjestu. I vi sebi samima. Osobe s kojima ste dijelili sreću i tugu, koje vas vole i poštuju kakvi god da ste, i uvijek će ostati uz vas, to su vam pravi prijatelji. Naučite da cijenite sve što imate, uživajte u svom životu.

2. Smanjite očekivanja. S novogodišnjim odlukama budite optimistično realni. Ljudi ponekad ne mogu da ispune sva vaša očekivanja. Isto je sa dešavanjima. Zato je bolje poželjeti nešto potpuno ostvarivo, a imati nade i optimizma da može biti još bolje. Dakle nova mantra: Nadam se najboljem, očekujem moguće.

3. Trudite se i daće vam se. Šta vam treba da biste se pridržavali vaših rezolucija? Snaga volje. Razmišljajte o tome šta je najbolje za vas, a ujedno vas čini srećnima. Kada čvrto donesete sve te odluke, trudite se da ih zaista želite i da ih se pridržavate.

Nastavak na Nezavisne Novine...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Nezavisne Novine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Nezavisne Novine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.