Kukuruz rodio za desetku

Izvor: Večernje novosti, 07.Avg.2016, 20:09   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Kukuruz rodio za desetku

POSLE niske cene pšenice stižu bolji dani za ratare širom Srbije. Prinos od šest tona po hektaru biće znatno premašen ZA pšenicu me ne pitaj... Samo ako kukuruz plati, izvući ću se. Svih 27 hektara su baš dobro poneli, lepo izgledaju, ali, ipak, ne smem prerano da se radujem. Ovako o problemima sa cenom pšenice, ali i izgledima za prodaju kukuruza govore ratari, među njima i Stojan Miletić, iz vojovođanskog Pačira. Pšenicu, sa 22 hektara, od koje dobija prve >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << pare, prodao je Miletić za 14 dinara po kilogramu, i, kaže, ne želi da računa da li je pokrio troškove. - Dobio sam pare da platim dospele rate kredita i da dočekam berbu kukuruza - kaže Miletić. - Od soje i suncokreta ne očekujem mnogo, ali, kukuruz je baš rodio, a imam i gde da ga uskladištim, da sačekam cenu i da "spasem" godinu... Miletićeva očekivanja, ali i očekivanja svih ratara u Srbiji koji su kukuruz sejali na oko 950.000 hektara, kako objašnjavaju stručnjaci, opravdana su, ne samo po pitanju roda, već i po pitanju cene ove žitarice. Kukuruz, slažu se, definitivno, neće podeliti "tužnu sudbinu" pšenice, čija cena nije opravdala ulaganja u proizvodnju.NAJISPLATIVIJI SIGURAN sam da bi Srbija, na svetskom tržištu, ove godine mogala da ponudi i tri miliona tona kukuruza - navodi Galetin. - I na ovaj način, kukuruz će još jednom opravdati titulu najisplativijeg useva među žitaricama. - Godina je, do sada, bila idealna za kukuruz - red kiše, red toplog vremena - objašnjava dr Goran Bekavac, sa novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo. - Gotovo da i nisam video lošu njivu sa kukuruzima, a stvarno sam prošao dobar deo Srbije. Ako vremenske prilike ostanu ovakve, kakve su bile do sada, smatram da će prosečan prinos kukuruza od šest tona po hektaru, ove godine, biti neuspeh. Morali bismo da imamo znatno više... Bekavac takođe navodi kako bi, čak i ako prosečan rod bude bio šest tona, trebalo da, sa 950.000 hektara uberemo 5,5 miliona tona kukuruza. - Poznato je da je potrošnja Srbije oko 4,5 miliona tona, a kako stvari stoje, biće i manja, jer je stočni fond sve siromašniji - ukazuje Bekavac. - Samim tim, kukuruz će imati odličan izvozni potencijal. Mišljenje dr Bekavca deli i Žarko Galetin, direktor Produktne berze u Novom Sadu, koji ističe kako se, čak i u berbi, ne očekuju veće oscilacije cene kukuruza. - Pošto smo jedan od prvih deset izvoznika kukuruza u svetu, i na nas se odražavaju svetski cenovni trendovi - ukazuje Galetin. - Rod kukuruza u svetu će biti solidan, ali ne i rekordan, tako da će i cena ostati stabilna. Manje oscilacije cene kukuruza donela je veća ponuda pšenice, koja se koristi i kao stočna hrana, ali, treba imati u vidu da se kukuruz lako skladišti, čak i u kućnim uslovima, tako da verujem da će u berbi cena biti slična aktuelnoj, koja je između 15 i 16 dinara za kilogram, a sa vremenom će samo rasti.... SIROVINA I PORED dobrih izvoznih rezultata, ne radujem se tome što što Srbija izvozi neprerađen kukuruz, kao da smo nerazvijena zemlja - nezadovoljan je Bekavac. - Kada bismo taj kukuruz koristili kao stočnu hranu, i izvezli šunku, stišnjenu ili suvu, kulen, ili druge vrste mesnihi prozvoda, prihod bi nam bio kudikamo veći...

Nastavak na Večernje novosti...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Večernje novosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Večernje novosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.