Izvor: RTS, 08.Dec.2021, 06:58
Ksenija Karić (Šnajder elektrik): Žene donose empatiju u IT sektor
Za većinu ljudi jedina dilema vezana za struju je da li je ima ili nema. Taj deo energetskog sektora prolazi kroz pravu revoluciju, tačnije digitalnu transformaciju. Šta to znači za industriju, šta za ekologiju, šta za nas kao male potrošače, za portal RTS-a govorila je Ksenije Karić, direktorka kompanije Šnajder elektrik Srbija i Crna Gora. Razgovarali smo i o tome kakve kadrove traže u Srbiji, zašto misle da imaju odličan program stipendiranja studenata i da li su žene u >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << visokom menadžmentu postale uobičajena stvar u Srbiji.
Digitalna transformacija energetike je danas već stvar opšte
kulture, kaže Ksenija Karić, direktorka kompanije Šnajder elektrik
Srbija i Crna Gora. U suštini svaki potrošač mora da bude upućen u to kako i na
šta troši struju kako bi ekonomičnije vodio domaćinstvo.
Za društvo je bitno da se energija štedi, ali i da se smanji
uticaj na klimatske promene.
"Ja volim da kažem da smo mi prva i verovatno jedina generacija
koja će moći nešto da uradi povodom klimatskih promena i mislim da treba da
budemo vrlo odgovorni u potrošnji energije."
Što se digitalne transformacije energetike u Srbiji tiče, Ksenija Karić ističe da je neophodno da se u taj proces uključe svi u
lancu, od domaćinstava do velikih potrošača.
"Svi imamo cilj da se dekarbonizujemo do 2050. godine, vreme je
da promenimo način kako percipiramo energiju i da je posmatramo kao vredan
resurs", kaže Karić.
Digitalizacija će doprineti efikasnijem korišćenju energije, i
manjim gubicima u sistemu prenošenja energije.
„Korona je ubrzala taj proces digitalizacije, vidimo značajne
promene. Jedan od glavnih stubova rasta ekonomije počivaće na načinu kako
upravljamo zelenom energijom. Mi smo godinama pričali sa svima o
tome, ali smo dobijali odgovor kako ovde struja i nije neka stavka u trošku.
Sada je jasno da će ta cena samo rasti, da nismo bili svesni koliko će to da
utiče na naš budžet. Tako da očekujem da će se puno toga promeniti. Zato se sada
traže rešenja koja vam kroz analitiku govore kako možete da uštedite sve vaše
energente, ne samo struju. Da ne postoji greška, to jest da se smanji na
minimum."
Opamećivanje zgrade – investicija koja se brzo isplati
Kao primer rešenja Ksenija Karić navodi upravo zgradu u kojoj
kompanija posluje, a koja je opremljena pametnim rešenjima za upravljanje
energijom.
Na primedbu da bi za stambene zgrade takva rešenja bila verovatno
previše skupa, Ksenija Karić kaže da to treba gledati na drugačiji način, da se
ta rešenja isplaćuju u vrlo kratkom periodu od dve do pet godina, kroz uštedu na
računima za energente.
"Naravno, prvo morate da se pozabavite stolarijom, fasadom,
izolacijom, ali odmah posle toga dolazi ono što mi zovemo pametno,
digitalizovano upravljanje zgradom i vrlo brzo se investicija vraća kroz uštedu u
struji, vodi, gasu. Upravitelj zgrade čak može da deluje daljinski u slučaju neke
havarije, dok ne izađe ekipa na teren."
Dobra stvar je da se nove zgrade, naročito poslovne, već grade
uz primenu pametne tehnologije, kaže Ksenija Karić.
Stipendiranje
bez obaveza
Što se zapošljavanja u kompaniji Šnajder elektrik tiče ova kompanija već
zapošljava preko hiljadu ljudi u Srbiji zajedno sa
globalnim Hubom koji razvija i isporučuje ADMS rešenja za napredno upravljanje elektrodistributivnim
sistemima.
"ADMS softver koji Šnajder elektrik razvija u Srbiji, u Novom
Sadu, a odnedavno i u Beogradu, po Gartneru je više
puta proglašen za najbolje rešenje za upravljanje
distributivnom mrežom."
Ksenija Karić kaže da kompanija Šnajder elektrik sarađuje sa
svim tehničkim i matematičkim fakultetima u Srbiji jer su im potrebni i
softverski i inženjeri energetike, automatike, signala.
„U našem Hubu imamo više od 700 inženjera, po
tome smo jedna od najvećih IT kompanija u zemlji."
Šnajder elektrik ima i program stipendija osmišljen da pruži
podršku talentovanim studentima tokom celog procesa studiranja. Dva
puta godišnje su otvoreni konkursi za prijavljivanje, a
studenti dobijaju mentore i priliku za praktično
iskustvo. Nakon stipendije svi koji su bili u programu mogu da dobiju
posao u kompaniji, objašnjava Karić, dodajući da je kroz program prošlo 700
stipendista, a da ih je trenutno u programu oko pedeset. Na
nedeljnom nivou stipendisti imaju deset do dvadeset mentorskih sati. Stipendisti
u svakom momentu mogu da odustanu od stipendije i nemaju obavezu
zaposlenja u kompaniji nakon završetka fakulteta.
Žene ruše
stereotipe o upravljanju
Na pitanje da li je neobično da žena bude na čelu tehnološke
kompanije u Srbiji, Ksenija Karić kaže da je to i dalje malo čudno, ali da se
brzo menja jer je mnogo žena u vrhu menadžmenta u tom sektoru. Šnajder elektrik sebe vidi kao IT
kompaniju i ponosni su na činjenicu da na globalnom nivou pedeset odsto
menadžmenta čine žene.
"Žena u to muško okruženje donosi sagledavanje
malo šire slike i empatije, jer biznis odluke ne možemo da donosimo samo na
osnovu podataka koje dobijemo. Imala sam razna interesantna iskustva i dan-danas kada ih se setim bude mi drago i mislim da ne bih bila ovo što jesam da
nisam kroz to prošla. Ima puno stereotipa u ovoj industriji, ali mislim da žene
donose u poslovanje aspekt kojeg kod muškaraca nema."
Jedan od ciljeva koji je kompanija sebi postavila na globalnom nivou je da do 2025. polovina svih novozaposlenih, 40 odsto menadžera
i više od 30 odsto višeg rukovodstva budu žene.
"Mi u Srbiji smo trenutno na 45 odsto žena u kompaniji i mislim
da smo na dobrom putu."
Što se tiče rada u pandemijskim uslovima, Ksenija Karić kaže da
je u njenom slučaju posebno interesantno to što je na dužnost stupila na dan
kada je zbog pandemije uvedeno vanredno stanje. Očekuje da hibridni rad ostane
realnost, ali napominje da to donosi dodatne izazove u odnosu sa klijentima.
"Ukoliko se neki posao održava i treba samo nešto da se proširi,
to može da se radi u ovom formatu. Ali kada se dogovarate o novom poslu, arhitekturi
rešenja, to jeste moguće, ali je mnogo sporije, nekada nam je potrebno pet
onlajn sastanaka, a to je posao koji biste uživo završili za sat vremena."
Projekat kojem se najviše raduje u narednoj godini je nova
zgrada Huba u
Novom Sadu i to će biti prva karbon-neutralna poslovna zgrada u Srbiji u koju
će implementirati sva svoja napredna rešenja.