Kreditiranje puteva je prioritet Svetske banke

Izvor: Blic, 06.Jun.2011, 02:40   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Kreditiranje puteva je prioritet Svetske banke

BEOGRAD - Za radove na koridoru 10 Srbija će u naredna dva do tri meseca od Svetske banke povući nekoliko desetina miliona dolara. Sa Ministarstvom infrastrukture razgovaramo i o tome da obezbedimo dobar deo sredstva za održavanje puteva po Srbiji, što, prema procenama, ukupno košta oko 500 miliona evra, kaže u razgovoru za „Blic“ šef kancelarije Svetske banke u Beogradu Lu Brefor.

U poslednjih godinu dana Svetska banka je Srbiji odobrila 400 miliona dolara kao garanciju >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << za komercijalne kredite, finansirali su i projekat za osiguranje od rizika od klimatskih promena, a nedavno su odobrili i zajam u oblasti javnih rashoda.

Da li Srbija i dalje koristi trećinu odobrenih sredstava od Svetske banke?



- Otprilike da. Poslednjih pola godine situacija se popravila, ali još puno toga treba da se uradi. Početak je povlačenje novca za koridor 10.

Koji su ključni sektori u koje Srbija mora da investira?

- Izgradnja puteva će nastaviti da bude prioritet Svetske banke, a takođe i energetska efikasnost. Za budućnost Srbije je ključan projekat koji se bavi obrazovanjem i veštinama radne snage. Bili bismo srećni i da podržimo poljoprivredu.

Koje poljoprivredne kulture Vlada Srbije treba da finansira?

Podrška firmama koje izvoze

Fiskalni savet upozorava da izdvajanja za subvencije ne smeju rasti?

- Zavisi koje. Važno je ako se jedne povećaju, da se druge smanje i da ukupan iznos subvencija ne premaši planiran okvir. I važno je da li subvencije idu u ruke onome kome su zaista i potrebne.

Gde biste ih vi povećali, a gde smanjili?

- To je komleksno pitanje. Ali dobra je podrška malim i srednjim preduzećima koja su održiva i okrenuta izvozu. Subvencinisanje firme koja nije održiva i koja proizvodi robu za koju nema tražnje nije dobar način trošenja retkih resursa.

- Naše viđenje je da poljoprivredi treba pomoći, pitanje je samo kome. Istraživanja pokazuju da Srbija ima kompetitivnu prednost u oblasti stoke, voća i povrća. Mi više podržavamo subvencije u ove sektore, nego u one koje se daju na osnovu veličine zemljišta. Podržavamo opredeljenje Ministarstva poljoprivrede da subvencije vezane za veličinu zemljišta nisu najbolje rešenje.

Znači da ne treba pomagati proizvođače kukuruza i pšenice?



- To verovatno nisu poljoprivrednici kojima treba najviše pomoći. Kada nemate dovoljno sredstava, onda ih treba uložiti tamo gde je produktivnost najveća.

MMF i Evropsku komisiju brine nivo inflacije u Srbiji? Koji je stav Svetske banke?

- Mi delimo tu zabrinutost jer je Srbija zbog ekonomske krize izgubila 400.000 radnih mesta. Privreda jeste ponovo počela da raste uglavnom zbog rasta izvoza, ali se taj rast do sada nije pretvorio u značajan rast zaposlenosti. Iskustva širom sveta pokazuju da su mala i srednja preduzeća ključ za kreiranje novih radnih mesta i verovatno da ovaj sektor treba podržati.

A podržava li ga Vlada dovoljno? Ocena je da se prioritet daje velikim preduzećima.

- Nije korektno reći da se Vlada fokusirala samo na velika preduzeća i strane investicije, ali za mala i srednja preduzeća, s obzirom na teškoće koje se suočavaju, dodatni podsticaji bi bili značajni. Postoje dva načina da se taj sektor podrži: subvencionisanje kredita je prvi način, a drugi podrazumeva da se otklone prepreke u poslovanju. Giljotina je odličan program. Dogovoreno je šta treba uraditi, ali sprovođenje toga verovatno treba da se ubrza.

Sarađuju li NBS i Vlada dovoljno u suzbijanju inflacije?

- NBS svoju ulogu kao čuvara inflacije uzima veoma ozbiljno, verujem i da je Vlada zabrinuta. Obaranje inflacije, međutim, zahteva strukturne reforme, promenu ekonomske politike, smanjenje javne potrošnje, veću konkurenciju i konkurentnost u privredi. Sve to zahteva vreme i ne može se rešiti jednim magičnim štapićem.

Koliko su za finansijere i investitore loš signal procene da bi mogli probiti planirani deficit za ovu godinu?

- Zasada nema naznaka da će planirani deficit od 4,1 odsto biti probijen. Cilj za 2012. je još tvrđi, a sada je rano da se predvidi da li će biti ostvaren.

Brine li vas rapidno zaduživanje Srbije?

- Zasad ne jer se Srbija zadužuje u skladu sa ograničenjima. Tempo zaduživanja, međutim, treba posmatrati stalno.

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.