Izvor: SEEbiz.eu, 28.Nov.2019, 09:38 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Kina raspolaže s najvećom diplomatskom mrežom u svijetu
PEKING - Indeks globalne diplomacije za 2019. godinu, koji redovito jednom godišnje izrađuje australski Lowy institut, pokazao je da je Kina po prvi put zauzela vodeće mjesto na ljestvici najvećih diplomacija u svijetu, premašivši SAD, što ukazuje na rastuće međunarodne ambicije Pekinga.
Australski institut izvijestio je u srijedu da Kina diljem svijeta raspolaže s 276 diplomatskih mjesta, neznatno više od SAD-a, koji ih ima 273. Pritom obje zemlje imaju jednak broj veleposlanstava, >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << no Peking ima nešto više konzulata od SAD-a.
"Uspon Kine na prvo mjesto bio je rapidan", ističe voditeljica istraživanja s Lowy instituta Bonnie Bley.
U dvije godine, naime, Kina je povećala svoju međunarodnu diplomatsku mrežu za pet diplomatskih mjesta, pri čemu je otvorila sedam novih misija, a zatvorila dvije.
Još 2016. godine Kina je bila treća u svijetu po broju diplomatskih ispostava, iza SAD-a i Francuske, a u 2017. na drugom mjestu, pretekavši Francusku.
Nasuprot snažnom usponu Kine na ljestvici najvećih svjetskih diplomacija, najviše je diplomatskih mjesta u proteklih nekoliko godina zatvorio Tajvan.
U razdoblju od 2016. do 2019. smanjio je njihov broj s 22 na 15. I Kina i Tajvan, naime, vode politiku da imaju uspostavljene pune diplomatske odnose s drugom zemljom samo ako ona nema veze s njihovim rivalom.
Indeks globalne diplomacije Lowy Instituta pokazuje diplomatsku mrežu svih članica skupine G20, OECD-a te azijskih zemalja, ukupno njih 61 te pokriva sve vrste diplomatskih mjesta, njih 7.316 u 724 grada.
Među prvih 10 država s najvećom diplomatskom mrežom u 2019. godini, nakon Kine i SAD-a su Francuska (267 diplomatskih mjesta), Japan (247), Ruska Federacija (242), Turska (234), Njemačka (224), Brazil (222), Španjolska (215) i Italija (209).
Među zemljama u našoj regiji, Mađarska se po veličini diplomatske mreže nalazi na 22. mjestu sa 131 mjestom, Austrija na 36. sa njih 98, a Slovenija na 48. s 54 mjesta. Hrvatska nije obuhvaćena tim indeksom, jer još nije članica OECD-a.
.jpg)
