Izvor: B92, 13.Jun.2009, 16:37 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Kilogram "crvenog zlata" - 1 evro
Arilje -- Kolika će biti otkupna cena malina ove godine neće se znati do kraja sezone. Ono što se zna jeste zagarantovana najniža cena od jednog evra za kilogram.
Uz akontnu cenu, hladnjačari su najavili i da će praktično od ove godine deliti ostvarenu dobit od prodate maline, tzv. "crvenog zlata", sa proizvođačima. U zavisnosti od tražnje na tržištu, ali i od poslovnosti hladnjače koju izabere proizvođač, zavisiće ukupna zarada od ovogodišnjeg roda malina. >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 <<
Za koji dan započeće berba ovogodišnjeg roda maline u ariljskom kraju.
Ovaj sezonski posao upošljava veliki broj ljudi, jer proizvođači zbog obima posla moraju da osim svoje porodice angažuju i dodatnu radnu snagu.
"Dolaze sa svih strana Srbije, ima ih iz Makedonije, ima ih otud sa juga, istoka, zapada, svih, Kragujevca, Priboja, Prijepolja, Nove Varoši”, kaže Savo Stanić, proizvođač maline.
"Za višnju angažujem ljude, standardno, svake godine od Aleksinca. Za berbu maline i borovnice ove godine sam angažovao radnu snagu iz Rumunije", rekao je Ljubiša Milijanović, proizvođač borovnice, višnje i maline.
Za kilogram ubrane višnje plaćaće se 90 dinara, dok će berači malina i borovnica zarađivati od 12 do 15 evra dnevno. Proizvođači se nadaju da će otkupne cene i ove godine biti visoke.
Međutim, prvi čovek Unije hladnjačara Rade Ljubojević kaže da će cena zavisiti od konkurencije, a od ove godine biće zagarantovana jedino najniža otkupna cena.
"To je jedan euro, a onda u septembru vršimo obračun kompletne cene, zavisno od toga kako smo prodali malinu i ići ćemo na raspodelu 51:49 %, 51 za proizvođače, 49 za prerađivače i u septembru izvršiti doplatu maline, ukoliko budemo dobro prodali", kaže Rade Ljubojević, predsednik Unije hladnjačara Srbije.
Mirjana Nikolić, koja je kao jedini predstavnik Srbije i Evrope nedavno u Čileu učestvovala na skupu 500 svetskih izvoznika, kaže da iako je Srbija izgubila čelnu poziciju kao proizvođač maline, za voćarstvo nije sve izgubljeno.
"I malina će svakako biti jedna od značajnijih voćki, ali nažalost, mi nedovoljno iskorišćavamo klimatske i sve druge uslove, koje bi mogli, a da proizvodimo razne vrste voća, koje smo nekad i proizvodili", kaže Mirjana Nikolić iz „Agropartnera" iz Lučana.
Na svetskom tržištu raste tražnja za borovnicom, a Srbija u prozvodnji ovog voća učestvuje sa količinama koje su veoma male.
Zato i ne čudi što srpske borovnice lako pronađu put do kupca, posebno u SAD.
