Izvor: SEEbiz.eu, 18.Feb.2016, 14:16 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Kako okončati slavonsko zaostajanje?
KOLUMNA - Kako pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku za 2013. Slavonija prema BDP-u i dalje zaostaje za središnjom Hrvatskom i jadranskim županijama pa četiri od pet slavonskih županija, imaju najniži bruto domaći proizvod po stanovniku u Hrvatskoj.
Najviši BDP je u Zagrebačkoj županiji i iznosi 137 321 kunu, što je za 77,3 posto iznad hrvatskog prosjeka, a najniži je bio u Brodsko-posavskoj županiji - tri je puta manji nego zagrebački – 44 366 kuna. >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu <<
U Vukovarsko-srijemskoj županiji iznosi 45.629 kuna po stanovniku, Virovitičko-podravskoj 45.764 i Požeško-slavonskoj 46.214 kune dok je u
Osječko-baranjskoj županiji BDP po stanovniku 2013. bio 61.503 kune što je nešto bolje od slavonskog prosjeka, ali i dalje osjetno manje od državnog prosjeka, od 77.465 kuna.
Državni zavod za statistiku podsjeća kako je regionalni BDP pokazatelj proizvodnje regije i može se koristiti za mjerenje i uspoređivanje stupnja gospodarske aktivnosti različitih regija, ali nije mjerilo regionalnog blagostanja ili regionalnog dohotka.
U svakom slučaju, podaci svjedoče o stalnom zaostajanju Slavonije za središnjom i priobalnom Hrvatskom i to nije samo od prije dvije već unazad 15 ili 20 godina i trendovi zaostajanja u svim segmentima su zabrinjavajući. Rat i ratne posljedice sigurno su jedan od razloga zaostajanja jer tek od 1998. opljačkano i uništeno hrvatsko Podunavlje je mirnom reintegracijom vraćeno u politički i pravni sustav Hrvatske.
No, sigurno nisu i jedini razlog jer od mirne je reintegracije proteklo osamnaest godina, a pomaci su minimalni. I na istoku Hrvatske je bila pogubna privatizacija koja je više nalikovala na pljačku drumskih razbojnika pa Hrvatska preko Interpola traži od Njemačke izručenje Ivana Radoševića koji je 90-ih u Hrvatskoj "kupio" nekoliko gospodarskih i poljoprivrednih sustava, među kojima i u Slavoniji, preko kojih je činio malverzacije kojima je oštetio državu za stotine milijuna kuna.
Krajem prošle godine, kao što je bilo i najavljeno 2012. potpuno je završeno razminiranje Vukovarsko-srijemske županije koja je bila na samom
vrhu po zagađenosti od minskih polja, pa se, kažu političari, otvaraju mogućnosti na uzlet gospodarstva, posebice poljoprivrede jer je sva ona
zemlja koja je zbog mina bila nedostupna, sada sigurna za obradu.
- Želimo na ovim slavonskim poljima očišćenim od mina posijati sjeme i uzgajati plodove koji će Hrvatsku učiniti sigurnom, naprednom i boljom. Učinimo je takvom, čuvajući svoju povijest, čuvajući sjećanju na hrabre ljude koji su branili domovinu. Učinimo domovinu zemljom u kojoj jedni druge nećemo procjenjivati po spolu, po dobi, po vjeri, po naciji ili ideološkoj pripadnosti nego po vrijednosti naših karaktera. Učinimo Hrvatsku zemljom u kojoj su pobjednici pravedni, slabiji zaštićeni, a napredak zajednički – rekao je jučer u Vukovaru Drago Prgomet na svečanosti uručenja certifikata o razminiranosti, izaslanik predsjendice Kolinde Grabar Kitarović.
Dodao je kako valja učiniti Hrvatsku "zemljom jednakih mogućnosti. Za svakoga i za svaki dio naše zemlje" te da je završetak procesa razminiranja najistočnijeg dijela Hrvatske" jedan od preduvjeta mogućeg i očekivanog ejonomskog oporavka ovog osiromašenog kraja".
U Vukovarsko-srijemskoj županiji je bilo 107 četvornih kilometara minski-sumnjivog zemljišta, izvađeno je gotovo 18 tisuća raznih minsko-eskplozivnih sredstava, a u razminiranje je utrošeno 819 milijuna kuna, najviše iz državnog proračuna. Od mina je u Vukovarsko-srijemskoj županiji smrtno stradala 41 osoba, a 116 je ranjeno.
Razminiranje jest važno, ali ono može biti samo dio neke buduće ljepše priče o Slavoniji. Treba privući investicije i zaposliti Slavonce i tek će tada istok Hrvatske postati sretnije mjesto za život.
