Kako je nastao selotejp?

Izvor: S media, 20.Feb.2012, 09:50   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Kako je nastao selotejp?

Selotejp je lepljiva traka osetljiva na pritisak čiji je sastav u osnovi celuloza, piše B92. Služi za lepljenje, odnosno spajanje najrazličitijih materijala: papira, kartona, plastike, pa i metala, stakla, drveta… praktično bilo čega za bilo šta, u zavisnosti od situacije i mogućnosti.

Pravi remek dela od selotejp trake (VIDEO)

Stari papir kao auto-gorivo

Prvi proizvod nalik selotejpu pominje se još 1845. godine, kade je dr >> Pročitaj celu vest na sajtu S media << Horas Dej, hirurg iz Nju Džerzija, osmislio lepljivu traku osetljivu na pritisak tako što je nanosio prirodnu gumu na tkaninu i to koristio umesto današnjih flastera.

U dvadesetim godinama 20. veka lepljiva traka ušla je u masovnu proizvodnju. Naime, tada je u fabrici 3M osmišljen sličan proizvod na bazi gume kako bi se rešio danas naizgled banalan problem auto-industrije: prilikom farbanja delova u dve ili više boja, prelaz između dve boje često nije bio ravna linija. Naime, deo površine koji proizvođač nije želeo da ofarba u određenu boju zaštitio bi papirom, ali papir nije potpuno prijanjao pa bi često ivica propustila nešto nove farbe. Tada prelaz iz jedne boje u drugu ne bi bio ravna linija već bi delovao neuredno.

Najsmešnija naučna dostignuća 2011.

Valjevac otkrio bakterije koje jedu naftu

Selotejp su osmislili i dalu mu ime 1937. godine Kolin Kininmont i Džordž Grej. Njihova traka napravljena je od gumene smole koju su nanosili na celofan, providni materijal izrađen od celuloze. Kasnije, selotejp se proizvodio u južnom Londonu u fabrici u sastavu „Dikinson Robinson grupe“, koja je bavila proizvodnjom papira i pakovanjem. Tokom Drugog svetskog rata selotejp je masovno korišćen za lepljenje stakala kako bi manje pucalo i kao se ne bi rasipalo, a danas je ovo neizostavna sitnica koja ide uz svaki radni sto.

foto:Guliver/Thinkstock

Nastavak na S media...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta S media. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta S media. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.