Kad docnja pali crvenu lampicu

Izvor: Politika, 13.Avg.2011, 23:17   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Kad docnja pali crvenu lampicu

U većini banaka reaguju već prvog dana ako uplata ne legne na vreme

Kriza je, nema više pravih slavlja. Ipak, za mesec dana imam zakazanu pravu, cigansku svadbu, s 2.000 gostiju. Biće bakšiša i od toga ću da platim ceo kredit. Ovako je jedan klijent banke, muzičar, pokušao da opravda zašto kasni s otplatom kredita.

Iako bi njegov odgovor, verovatno, nasmejao bankarske službenike, sve većem broju dužnika nije do šale. Podaci Kreditnog biroa pokazuju da se >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << broj kredita u docnji povećava. Tačno 14,7 odsto pravnih lica i 12,4 odsto preduzetnika kasni preko 15 dana s plaćanjem obaveza, dok 3,4 odsto kreditno zaduženih građana kasni s otplatom duže od 60 dana.

Sve njih banke su uveliko podsetile da nisu ispunili svoju obavezu, a procedura da se kredit proglasi dospelim za namirivanje, iako vrlo slična, razlikuje se od banke do banke. Banke, inače, veoma nerado saopštavaju koliko njihovih klijenata ima problem s vraćanjem kredita.

Prema rečima Miroslava Rebića, člana Izvršnog odbora Sosijete ženeral banke,svaki klijent prilikom puštanja kredita u tečaj potpisuje ugovor, kojim je jasno definisan dan u mesecu kada mu dospeva rata. Uglavnom je to datum potpisivanja ugovora, osim ako se klijent ne dogovori drugačije sa svojim ličnim bankarom, kako bi uskladio datum plaćanja rate sa časom kada mu leže plata. Ukoliko klijent ne plati ratu ugovorenog datuma, on je već sledećeg dana u docnji i njegov lični bankar ga već podseća telefonom, a zatim i opominje pisanim putem.

– Kao što klijentu nije u interesu da sredstva obezbeđenja budu aktivirana, tako i banka, pre nego što ih aktivira, pokušava da nađe neko drugo rešenje. Idealna situacija je da klijent, čim dođe u situaciju da otežano otplaćuje rate, ne čeka da zapadne u docnju, već da odmah kontaktira sa svojim ličnim bankarom, predoči mu nastalu situaciju i dogovori se za način rešavanja problema – refinansiranje obaveze sa grejs-periodom, i slično. Tek ako nijedna druga opcija ne urodi plodom, banka će kontaktirati sa žirantom, ukoliko ga ima, ili aktivirati neko drugo sredstvo obezbeđenja. Kod stambenih kredita obezbeđenje je hipoteka nad nekretninom, koja se aktivira ukoliko nema drugog rešenja.

–Korisnici stambenih kredita su najredovnije platiše, tako da su ovakve situacije izuzetno retke – kaže Rebić,dodajući da je kod 12 klijenata započet proces aktiviranja hipoteke i prodaje nekretnine. Sosijete ženeral banka trenutno imapreko 6.000 stambenih kredita u otplati, tako dataj procenat nije zabrinjavajući.

Nenaplativost kredita konstatuje se od slučaja do slučaja, na osnovu svih informacija do kojih dođu nadležna odeljenja u banci. Za kredite klijenata koji su u docnji duži vremenski period, bez uplata i pokazane volje klijenta da sarađuje, smatra se da su teško naplativi i, ukoliko nema drugog načina, ovi korisnici kredita najčešće idu na sud.

U Intezabanci kažu da je, pravno gledano,kredit u docnji većod prvog dana zakašnjenja u otplati.

– Nekoliko dana po registrovanjudocnje,banka će pozvati klijenta kako bi utvrdila razlog zastoja, razmotrila sa klijentom njegove trenutne finansijske potencijale i ponudila najpovoljniji modalitet otplate. Nakon upućenih pisanih opomena, ukoliko ne postoji ni najmanja mogućnost za reprogram ili restruktuiranje kreditne obaveze, kao poslednja opcija –aktiviraju se sredstva obezbeđenja. Tačan vremenski trenutak kad se aktiviraju realna sredstva obezbeđenja,zavisi od vrsteobezbeđenja, finansijsko-tržišnepozicijeklijenta, likvidnostii izloženostiprema sadužniku.U momentu kada su iskorišćena sva sredstva obezbeđenja i zaključeni svi sudski i vansudski postupci naplate, kredit se smatra nenaplativim. Često se sami klijenti javljaju sa molbom da banka svoja potraživanja naplati iz nepokretnosti na kojoj je konstituisana hipoteka,nego što to sama banka inicira – kažu u ovoj banci, dodajući da je stepen naplate kreditnih potraživanja fizičkih i pravnih lica kod njih bolji od proseka u odnosu na celokupni bankarski sektor.

Prema rečima VladanaVilotijevića, direktorarazvoja u Sektoru za poslovanje sa stanovništvom Eurobank EFG,pet dana od datuma dospeća za plaćanje rate banka prvi put zoveklijenta. Cilj tog poziva jesteda se klijent podseti na dospelu obavezu, kao i da se sazna eventualni uzrok prekoračenja tog roka.

–Naredni koraci u ovakvim situacijama zavise od više okolnosti – od vrstekredita koju je klijent uzeo, kao i od rezultatatelefonskog razgovora. Moguće je i restruktuiranje kredita, ukoliko za to postoje osnove, a ukoliko prethodni razgovori ne dovedu do plaćanja dospele rate, najčešće nakon 45–60 dana banka počinje sa aktiviranjem sredstava obezbeđenja.Aktiviranje sredstava obezbeđenja poslednji je korak koji se preduzima da bi senaplatiokredit –kada se primene sva druga rešenja,čiji je cilj da se takva opcija izbegne. Iako ne postoji tačno definisan vremenski rok, on se određuje uzavisnosti od vrste kredita i rezultata dogovora sa klijentom – objašnjava Vilotijević.

Trenutak definisanja kredita kao nenaplativog zavisi, kažu u ovoj banci, od vrste kredita. Dok se prema odredbi NBS,nenaplativim kreditom smatra docnja u otplati veća od 90 dana, ova banka za neke kredite predviđa da taj period može da traje preko 180 dana, naročito tamo gde postoji adekvatno obezbeđenje, kao što jehipoteka.

Vilotijevićkaže da više od 98 odsto dužnika u Srbiji redovno vraća stambene kredite, dok oko 95 odsto dužnika redovno vraća gotovinske kredite.

U Folksbanci kažu da sa klijentom koji ne izmiruje svoje obaveze banka prvo kontaktira, kako bi se informisala o tekućoj situaciji i probala da zajednički dođe do rešenja.

Tek posle 90 i 110 dana kašnjenja otplate, kada se pokušava pronaći modalitet za prevazilaženje problema sa otplatom –kreće se sa aktiviranjem sredstava obezbeđenja i kredit se proglašava dospelim i naplaćuje se. Hipotekarna naplata traži se od nadležnog zemljišnog knjižnog registra,po čijem prispeću se započinje prodaja.

Tek kada se u potpunosti iscrpe sva sredstva obezbeđenja po tom kreditu i nerealizuje se naplata u potpunosti –računa se da je kredit nenaplativ.

U Folks banci trenutno je u fazi prodaje oko 300 obezbeđenja kredita, uglavnom fizičkih lica.

Jovana Rabrenović

objavljeno: 14.08.2011

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.