Još jedan konkurent Srbiji - za njih je to novo zlato

Izvor: B92, 14.Sep.2018, 11:44   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Još jedan konkurent Srbiji - za njih je to novo zlato

Što se više kopa, više ga se nađe.

To zadovoljno kaže David Arčer stojeći pored bagera koji uz zaglušujuću buku razbija granitnu stenu u zabačenim brežuljcima na severu Portugala kako bi se utvrdilo koliko sadrži litijuma, metala koji je postao "belo zlato" otkako je eksplodirala tražnja za električnim baterijama, navodi Hina, prenosi Seebiz.

Britanska rudarska kompanija Savana risorsis nada se da će 2020. otvoriti "prvi važniji rudnik litijuma u Evropi", >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << rekao je Arčer za Frans pres u portugalskom mestu Botikas, u regiji Vila Real.

Savana je ove nedelje uvećala procenu zaliha rude u rudniku Mina do Baroso za 44 odsto, na 20,1 milion tona rude s udelom litijuma od 1,04 odsto. U susednoj opštini Montalegre, 25 kilometara dalje, portugalska kompanija Lusorecursos tvrdi da takođe sedi na "najvažnijem ležištu litijuma u Evropi", odnosno 30 miliona tona rude s udelom litijuma od 1,09 odsto, koji planira da počne da vadi takođe 2020.

"Eksplozija sektora proizvodnje baterija izazvala je pravu ludnicu za litijumom i njegova tržišna vrednost u tri se godine utrostručila", objašnjava Lukas Bednarski, direktor kompanije za istraživanje tržišta Litijum tudej.

Taj metal srebrnobele boje, koji se koristi za proizvodnju litijum-jonskih baterija za mobilne telefone i laptope, biće sve traženiji zbog razvoja električnih vozila, kojima je potrebno sve više baterija. Litijum bi mogao da vredi kao zlato za Portugal, jer procenjujemo da će 2025. evropsko tržište baterija vredeti 250 milijardi evra godišnje, procenjuje potpredsednik Evropske komisije za energetiku Maroš Šefčovič.

"Znamo da Portugal poseduje najznačajnija ležišta u Evropi. Pitanje je je li ekonomski održivo iskorišćavati ih jer je konkurencija na svetskom tržištu vrlo jaka", ističe Lukas Bednarski. Po njegovim procenama, proizvodnja litijuma iz portugalske granitne stene košta oko 2,5 puta više nego onog proizvedenog iz slane vode u slanim pustinjama na visoravnima Čilea.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.