Izvor: SEEbiz.eu, 05.Nov.2019, 10:16 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Javni dug porastao na 297,1 mlrd. kuna
ANALIZA - Prema podacima HNB-a javni dug krajem srpnja (iskazan prema metodologiji ESA 2010) iznosio je 297,1 milijardi kuna. U
U apsolutnom izrazu dug opće države viši je za gotovo 11 mlrd. kuna (3,8%) u odnosu na kraj 2018. Povećanje javnog duga posljedica je izdanja 1,5 mlrd. eura euroobveznice u lipnju kojom je država osigurala sredstva za otplatu obveznice u studenom. Osim toga blago jačanje domaće valute u odnosu na euro utjecalo je na nominalni kunski izraz duga budući >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << da je oko 65 posto obveza opće države u eurima ili vezano uz euro. Konačno, prema navodima HNB-a, na razinu javnog duga utjecala je i provedena revizija podataka zbog resektorizacije većeg broja statističkih jedinica u sektor opće države.
Promatrajući strukturu javnog duga prema komponentama unutarnji dug opće države krajem srpnja iznosio je 186,7 mlrd. kuna (3,5% ytd) dok je vanjska komponenta uz povećanje za 4,4% u odnosu na kraj 2018. bila na razini 110,4 mlrd. kuna.
Do kraja godine, u studenom, dospijeva 1,5 mlrd. dolara duga po euroobveznici izdanoj 2009. koji će, kao što smo već naveli biti namiren sredstvima iz lipanjskog izdanje euroobveznice. Uz to u istom mjesecu dospijeva i 1 mlrd. eura po obveznici izdanoj 2004. na domaćem tržištu uz valutnu klauzulu. U studenom očekujemo još jedno dužničko izdanje na domaćem tržištu kojim će Vlada zatvoriti (re)financiranje za 2019. S obzirom na ekonomsko okruženje, solidna fiskalna poboljšanja i investicijski rejting, nije isključeno daljnje blago sužavanje spreadova – osobito na duljem kraju krivulje.
Osim toga, investitori, uglavnom institucionalni, kao i obično, željni su novih lokalnih izdanja kako bi plasirali visoku likvidnost akumuliranu u svojim bilancama. Za Vladu zaduživanje pod takvim uvjetima znači značajne uštede na kamatnim troškovima koji su u posljednje tri godine smanjeni za gotovo 3 mlrd. kuna ili 25% te su u 2018. bili na razini 2,3% BDP-a.
Obzirom na fundamentalne pokazatelje i tržišno okruženje, smatramo kako će ostvareni prinosi (i kuponske kamatne stope) dosegnuti nove povijesne minimume. Što se pak tiče potreba za refinanciranjem, godina pred nama 2020. će biti nešto manje zahtjevna, a potrebe lako zadovoljene, na razini oko 14% BDP-a (57,5 mlrd. kuna).
.jpg)
