Izvor: SEEbiz.eu, 27.Okt.2019, 09:17 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Javni bilježnici zabrinuti zbog novog Ovršnog zakona
ZAGREB - Obilježava se 25. godišnjica postojanja javnobilježničke struke u Hrvatskoj. Suprotno čestoj percepciji u javnosti, oni su na svoj rad ponosni, a najavljuju i potpunu digitalizaciju poslovanja.
Brine ih jedino što bi novim Ovršnim zakonom trebali ostati bez dijela prihoda. Naime, rješenja o ovrhama trebali bi izdavati sudovi i time ih ostaviti bez poslova vrijednih stotine milijuna kuna.
Pojedini javni bilježnici svakih pet minuta izdaju rješenja o >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << ovrsi, a gotovo trećina njih je nezakonita, tvrdi sudac Trgovačkog suda Radovan Dobronić.
"To je vrlo ozbiljan problem jer se radi o tome - na taj način su pojedini javni bilježnici, ne svi - posao ubrzali do te mjere da ima javnih bilježnika koji godišnje izdaju skoro 70.000 rješenja o ovrsi.
Znači, to je više od 1.000 po svakom tjednu i kad se to računa, onda se dođe do zaključka da on svakih 5 ili 10 minuta izdaje jedno rješenje o ovrsi. Potpuno je jasno da to onda ne može kontrolirati, a očito ni ne želi", objašnjava sudac.
Dobronić tvrdi da javni bilježnici gotovo i ne pregledavaju zahtjeve za ovršenjem koje dobivaju, čak i ako se ponekad radi o dvojbenim zahtjevima koji dosežu nevjerojatne iznose.
"Ja sam u svojim pojedinim presudama do sada jasno i glasno napisao da se neće priznati trošak ovršnog postupka u cijelosti, makar tužitelj može biti u pravu. To neće dobiti na teret tuženika, pa neka se on razračunava s javnim bilježnikom zašto su oni imali suvišan trošak", tvrdi Dobronić.
Resorni ministar Dražen Bošnjaković, pak, velik broj ovrha ne vidi kao posljedicu rada javnih bilježnika, nego - nesavjesnosti građana.
"Ja očekujem da će bit u budućnosti manje ovrha iz čistog razloga što mislim da će ljudi zapravo kao prvo savjesnije ulazit u obvezničko-pravne odnose i savjesnije preuzimat obveze i nakon toga vjerujem da nećemo imati toliki broj", kaže Bošnjaković.
U Hrvatskoj trenutno posluje 328 bilježnika. Nakon obrade zahtjeva za ovrhom, novac uplaćuju u državni proračun. Njima ostaje u prosjeku 14 posto iznosa, a upravo to što većinu naplaćenog iznosa daju državi bilježnici nude kao dokaz nekorumpiranosti.
"Mi redovno uplaćujemo visoke iznose u državni proračun, sve naše usluge su transparetno kroz naše knjige i akte evidentirane. Znači, nema mogućnosti nikakve niti bi bilo tko od bilježnika se u to upustio, da se neke financijske stvari koje dolaze iz našeg protoka ne evidentiraju", smatra Zvijezdana Rauš-Klier, predsjednica Hrvatske javnobilježničke komore.
Vladajući nade polažu u novi Ovršni zakon koji bi, prema najavama, trebao smanjiti broj ovršenih građana, no iz Komore se protiv njega bune, jer bi tim zakonom ovrhe bile vraćene na sudove.
Iako je riječ o uputi s razine Europske unije, bilježnici žele ostati povjerenici suda. Kažu - da se ne bi opterećivali sami sudovi.
