Izvor: SEEbiz.eu, 28.Nov.2018, 13:51 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Izvoz glavni razlog iznenađujuće dobrog podatka o BDP-u
ANALIZA - Prema prvoj procjeni DZS-a u razdoblju od srpnja do rujna gospodarstvo je nastavilo rasti i sedamnaesto tromjesečje za redom. Štoviše, rast je nadmašio naša očekivanja, iako je u odnosu na drugo tromjesečje blago usporio.
Tako je prema originalnim podacima u odnosu na treće tromjesečje 2017. BDP realno viši za 2,8%. Prema sezonski prilagođenim podacima, u odnosu na drugo ovogodišnje tromjesečje realna stopa rasta BDP-a usporila je na 0,6%, dok je u odnosu >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << na isto razdoblje lani rast iznosio 2,7%.
Usporedno gledano, rast Hrvatske u odnosu na prosječnu stopu rasta EU 28 ponovo je snažniji od prosječnog rasta EU. Naime u promatranom tromjesečju realna, sezonski prilagođena stopa rasta u EU 28 iznosila je 1,9%. S izuzetkom Češke, Hrvatska je u usporedbi s zemljama u SIE zabilježila skromniju godišnju stopu rasta u promatranom razdoblju.
Doprinos domaće potražnje, ali i doprinos neto inozemne potražnje u treće ovogodišnjem tromjesečju je pozitivan. Analizom pojedinačnih sastavnica BDP-a najveći doprinos povećanju obujma BDP-a ostvaren je snažnijim rastom izvoza roba i usluga koji je u razdoblju od srpnja do rujna realno viši za 3,7% u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Pri tome je izvoz roba nakon godišnje stope rasta u drugom tromjesečju od 7,1% u trećem tromjesečju blago usporio s rastom (5,2%) na što su upućivali i podaci o kretanju robne razmjene RH u trećem tromjesečju. Izvoz usluga također je usporio na 2,5% (s 4,3% u prethodnom tromjesečju). Uz rast uvoza roba za 4,8% te uvoza usluga za 6,4% uvoz roba i usluga ubrzao je s godišnjom stopom rasta na 5,1%.
Očekivano, rastu domaćeg gospodarstva doprinio je i nastavak rasta potrošnje kućanstava (iako sporijom dinamikom u odnosu na tromjesečje ranije) koja je u razdoblju od srpnja do rujna realno viša za 2,7%. Na rast potrošnje kućanstava ukazivali su i visokofrekventni pokazatelji poput nastavka rasta u trgovini na malo, poboljšanja optimizma, pouzdanja i povjerenja potrošača, povoljnih kretanja na tržištu rada (rast zaposlenosti, pad nezaposlenosti te rast raspoloživog dohotka). Raspoloživi dohodak je osim rasta (neto) plaća povećan nižim troškovima (re)financiranja kao i snažnijim priljevom deviza u središnjem dijelu turističke sezone. Državna potrošnja rasla je snažnije od naših očekivanja te je u promatranom tromjesečju realni godišnji rast ubrzan na 3,9% što je najviša stopa rasta od prvog tromjesečja 2009. Konačno, i petnaesto tromjesečje za redom nastavljen je rast bruto investicija u fiksni kapital koji je u trećem tromjesečju dodatno ubrzao na 3,7% što može upućivati na poboljšanu iskoristivost sredstava iz fondova EU.
Bruto dodana vrijednost prema proizvodnoj metodi također je blago usporila s godišnjom stopom rasta budući da je prema originalnim podacima BDV rastao 2,2%. Ubrzanje gospodarske aktivnosti primjetno je u građevinarstvu i informacijama i telekomunikacijama (na 7,1% i 4,9%) dok je kod prerađivačke industrije zabilježena negativna godišnja stopa rasta (-2,1%). Očito je da u skladu s rastom investicija, od prvog ovogodišnjeg tromjesečja i građevinarstvo bilježi ubrzanje rasta. Naposljetku, najveći doprinos pozitivnim kretanjima BDV-a zabilježen je u djelatnosti trgovine na malo i veliko čija je bruto dodana vrijednost, iako sporijom dinamikom, nastavila rasti te je u trećem tromjesečju stopa rasta iznosila 3,8%.
Iako nešto sporijom dinamikom širokorasprostranjeni rast će se nastaviti i u posljednjem tromjesečju. Na razini cijele 2018. očekujemo godišnju realnu stopu rasta BDP-a od 2,6%.
.jpg)
