Izlečila mnoge, a za nju nema leka: Kako je propalo poznato srpsko lečilište?

Izvor: B92, 24.Sep.2019, 15:50   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Izlečila mnoge, a za nju nema leka: Kako je propalo poznato srpsko lečilište?

Bogutovačka Banja -- Izvanredni rezultati u lečenju mnogih bolesti decenijama su bili najbolja preporuka za dolazak na hiljade gostiju iz zemlje i sveta u Bogutovačku banju.

Dobri poznavaoci banjskih prilika tvrde da se zlatnim periodom u razvoju banje može smatrati vreme od početka šezdesetih godina prošlog veka do kraja dvadesetog veka, kada su iz godine u godinu obarani rekordi u broju posetilaca.

Prva saznanja o Bogutovačkoj banji vezuju se za 1835. godinu >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << kada je vlada kneževine Srbije naredila da se u Beču urade hemijska ispitivanja i analize mineralnih voda ove banje. To ispitivanje potvrdilo je izvanredna svojstva banjskih voda u lečenju ne samo neuropsihijatrijskih oboljenja i nervnog sistema (multipla skleroza, hronična migrena, visok krvni pritisak), nego i bolesti organa za varenje, kardiovaskularnog sistema i perifernih krvnih sudova.

Uspon i pad Bogutovačke banje

Otvaranje hotela "Mineral" 1985. godine, kao i nekoliko desetina modernih vila i apartmana za smeštaj gostiju, donelo je snažan impuls razvoju Bogutovačke banje, prenosi Glas zapadne Srbije.

Već naredne godine zabeležen je rekord u broju posetilaca - 8.873 i broju noćenja - 68.673. Prosperitet banje doneo je brži ekonomski i društveni razvoj ne samo Bogutovca nego i desetak okolnih sela čiji su žitelji gotovo sve svoje poljoprivredne proizvode prodavali banjskim restoranima i gostima. Migracija stanovništva iz bogutovačkog kraja je prepolovljena.

Međutim, vreme tranzicije, koje je započelo početkom ovog veka, bilo je pogubno kako za Bogutovačku tako i za obližnju Matarušku banju, čiju je organizaciju i poslovanje decenijama objedinjavalo istoimeno lečilište i odmaralište. Loše rukovođenje, nemaran i neodgovoran odnos prema društvenoj, kasnije državnoj svojini po modelu "svačija i ničija", višegodišnje iščekivanje privatizacije i novog vlasnika, imali su nesagledivo štetne posledice kako za banje tako i za ceo kraj.

Pre pet godina u Prirodno lečilište i odmaralište "Mataruška i Bogutovačka banja" je uveden stečaj, stotinak radnika, koji i danas vode sudski spor u vezi neisplaćenih zarada, ostalo je bez posla a na hotele i druge objekte stavljeni su katanci.

Godine prosperiteta zamenilo je višegodišnje propadanje. Privatne vile i apartmani u koje su njihovi vlasnici uložili ogroman novac, mahom zarađen u inostranstvu, već nekoliko sezona su poluprazni.

Sudbina banje u rukama Vlade Republike Srbije

Da bi koliko-toliko zaustavili dalje propadanje nekada jedne od naših najpoznatijih banja, meštani uz pomoć gostiju ulažu velike napore da svima kojima je potrebno lečenje obezbede bar minimalne uslove za to. Zato sami čiste bazen za kupanje, održavaju parkovske površine, vrše potrebne popravke na objektima i redovno plaćaju porez i takse za izdavanje svojih objekata gostima kao da banja normalno funkcioniše. Svi kažu da je ovakvo stanje neodrživo.

Početkom ove turističke sezone od Ministarstva turizma, trgovine i telekomunikacija, odnosno od vlade, zatražili smo odgovor šta je urađeno od uvođenja stečaja do danas i šta se planira da se status dve banje reši.

U odgovoru je navedeno da je pitanje privatizacije Mataruške i Bogutovačke banje zahtevno i da traži saradnju nekoliko ministarstava, republičke direkcije za imovinu i PIO fonda s tim što najveću nadležnost po pitanju privatizacije banjskih kapaciteta pripada Ministarstvu privrede.

Po svemu sudeći, na privatizaciju, kao najbolju meru za rešenje statusa Bogutovačke banje, svakako i Mataruške, još će se pričekati, iako svi nadležni smatraju da bi bilo najbolje da se ceo posao oko privatizacije, odnosno pronalaženja strateškog partnera završi što pre.

U suprotnom, i naredna banjska sezona kao i ova i nekoliko prethodnih biće u rukama stanovnika i gostiju Bogutovačke banje.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.