Ista cena robe i za keš i za karticu

Izvor: Blic, 13.Okt.2007, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Ista cena robe i za keš i za karticu

Zadovoljan što je konačno izabrao mobilni telefon koji je dugo tražio, Branislav P. je doživeo šok kada mu je rečeno da će mu račun za 3.000 dinara biti veći ukoliko ga plati kreditnom karticom. Ali, da li baš tako mora? Naravno da ne. Građani treba da znaju da postoji smo jedna cena i da mogu da zbog nekorektnosti trgovca upute reklamaciju tržišnoj inspekciji, kao i banci koja im je izdala karticu.

- Cena je jedinstvena bez obzira na to kako se roba plaća, gotovinski >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << ili bezgotovinski. Ukoliko se nude dve cene, jedna za keš, a druga za plaćanje karticom, i to bez izdavanja računa, to znači da je roba bez porekla. Kupac bi morao da bude obazriv jer je to za njega rizična kupovina - ističe Radenko Ćetković, načelnik Odeljenja za grad Beograd Republičke tržišne inspekcije.

Zato, kako kaže naš sagovornik, ako u trgovini žele da kupcu naplate više prilikom plaćanja karticom, građanin može i mora da se obrati tržišnoj inspekciji, a dežurna služba Inspektorata po pozivu će izaći na teren. Kazne za prekršioce su od zaplene robe, do zatvaranje radnje ili novčana kazna i do milion dinara.

Kupci bi trebalo da znaju da je zakonodavac predvideo da u slučaju kada kupuju neki proizvod, a ne dobiju fiskalni račun, nisu u obavezi da ga plate, a robu mogu da uzmu. Naravno, u praksi se ovo baš i ne dešava. Neizdavanjem fiskalnog računa, međutim potrošači ne mogu ni da ostvare svoja prava na reklamaciju robe. S druge strane, pretpostavka je da se u slučajevima ne izdavanja fiskalnog računa, zapravo krije način da trgovac izbegne plaćanje PDV-a ili da je to roba bez porekla. Nižom cenom, trgovac zapravo želi da motiviše kupca da takav proizvod plati kešom i da se tako obavi nelegalna transakcija.

Treba imati na umu i da kupac mora da uzme fiskalni račun, jer u protivnom čini prekršaj, za koju je predviđenja mandatna kazna od 1.000 dinara, koja se naplaćuje na licu mesta.

Upravo zbog komfora i dostupnosti novca, poslednjih godina raste broj kartica. U Srbiji trenutno ima oko pet miliona plastičnog novca, a od tog broja 50 odsto je aktivno. Ali, mnoge prodavnice nemaju POS terminale koje prihvataju karticu, iako to doprinosi povećanju prodaje robe i usluga, pošto kupci nisu ograničeni na iznos novca koji imaju u novčaniku. U Narodnoj banci Srbije ističu da je korišćenje POS terminala trgovaca na dobrovoljnoj osnovi.

- Ukoliko kupci - vlasnici kartica smatraju da su im prava oštećena, mogu da se obrate banci koja im je izdala karticu. Druga adresa je Centar za zaštitu korisnika finansijskih usluga NBS. Postoje i druge mogućnosti, a to su žalbe trgovinskoj inspekciji - ukazuje Andrej Gruden, savetnik u Narodnoj banci Srbije.

Kada se dogodi ovakav slučaj nekorektnosti trgovca, banke su veoma rigorozne. U „Komercijalnoj banci" ističu da po dobijanju prijave od korisnika kartice te banke proveravaju istinitost tih navoda. Ukoliko je reč o teškoj povredi ugovornih obaveza, banka može da raskine ugovor sa trgovcem, kao i da obavesti Udruženje banaka Srbije, pa čak i vlasnike brenda kartice („dinakard", „masterkard", „viza", „ameriken ekspres", „dajners") o nesavesnom ponašanju prodavca.

- Na osnovu ove cirkularne informacije, trgovac se stavlja na crnu listu i može mu se trajno uskratiti mogućnost za zaključivanje ugovora za prihvatanje kartica sa bilo kojom bankom. Ovako se štite, u bankarskom domenu, potrošači - korisnici kartica, a štete po trgovca postaju trajne i značajne kroz smanjenje obima prometa, nekonkurentnost i reputacionu diskreditaciju - naglašava Ljubica Banović, direktorka sektora alternativnih kanala distribucije bankarskih usluga „Komercijalne banke".

Dobro se upoznati sa uslovima

Kao kod korišćenja bilo kog drugog bankarskog proizvoda, vlasnici kartica bi trebalo da se kod banke koja im je izdala karticu upoznaju sa uslovima izdavanja i korišćenja platne kartice, kao i pravilima u vezi sa bezbednošću njihovog korišćenja.

U svakom slučaju, ne treba pisati PIN kod na kartici, niti ga zapisivati na papirima koje nosite sa sobom. Kada koristite bankomat, zaštitite telom ekran dok birate opcije sa ekrana, a prilikom unošenja PIN-a zaštitite tastaturu na bankomatu. U prodavnici takođe čuvajte svoju karticu i držite je na oku prilikom obavljanja transakcije. To posebno važi za restorane i prodavnice, gde su često terminali udaljeni od kase. Savet je i da ukoliko je POS terminal udaljen, insistirate kod prodavca da transakciju obavi u vašem prisustvu.

Važan je ugovor

Ugovorom o prihvatanju kartice koju „Komercijalna banka" zaključuje sa svakim akceptantom (trgovcem, ugostiteljem, odnosno pružaocem robe ili usluga...) posebno je definisan segment o nedopustivosti promene cene u zavisnosti od vrste plaćanja.

- Akceptant se obavezuje da neće afirmisati plaćanje u gotovom novcu, niti da će na drugi način destimulisati korisnike da koriste mogućnost plaćanja karticom. Takođe da neće odobravati popust za robu ili usluge koje se plaćaju u gotovom ili povećavati njihovu cenu za iznos naknade zbog kupovine karticom, niti da će korisniku isplaćivati gotovinu umesto prodaje robe ili usluga - ističu u „Komercijalnoj banci".

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.