Inflacija zajednička muka

Izvor: Politika, 22.Avg.2008, 23:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Inflacija zajednička muka

Ekonomski eksjugoslovenski kolaž pokazuje da je naša zemlja šampion po privrednom rastu i cenama, u Makedoniji je najviše nezaposlenih, a Slovenci najviše izvoze

Kad bi statističari iz regiona na sto poređali novčanike prosečnih stanovnika bivše Jugoslavije, jedan bi svojom debljinom, gotovo duplo, odskakao od ostalih. Naravno, najizdašniji buđelar vlasništvo je prosečnog Slovenca, dok je onaj najtanji odraz skromnog makedonskog standarda. Tako je u maju prosečna >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << plata bez poreza i doprinosa u Sloveniji iznosila 882,94, dok je u Makedoniji minulog proleća jedva dostizala 257 evra. Srbija se, sa majskih 400 evra, našla u zlatnoj sredini među bivšim federalnim republikama, dok Hrvati sa prosečnih 689 evra, isplaćenih u istom mesecu i usponom standarda, polako sustižu prvoplasirane Slovence.

Veće plate od nas u maju su primili i Crnogorci (410 evra), dok su nešto lošiji bili stanovnici Bosne i Hercegovine, sa prosečnih 385 evra. I dok se po zaradama ne odskače među komšijama, po stopi inflacije, Srbija je ubedljivi rekorder. Tako je prošle godine naša zemlja sa šampionskih 10,1 odsto bila jedina bivša jugoslovenska republika koja je poslednji dan decembra 2007. ispratila sa dvocifrenom stopom rasta cena na malo. Drugoplasirani Makedonci ostali su nekoliko procentnih poena daleko iza nas, sa ukupnom inflacijom od 6,1 odsto. Oko bronze se vodila mrtva trka između Hrvata (5,8) i Slovenaca (5,7). Rastu cena najbolje je odolevala Crna Gora (4,1 odsto), dok je relativnu stabilnost održala i Bosna i Hercegovina, sa prošlogodišnjom inflacijom od 4,9 odsto.

Da Srbija nije rekorder samo kada su u pitanju negativne ekonomske pojave pokazuje i stopa rasta bruto društvenog proizvoda od 7,5 odsto. Rast od sedam procenata zabeležila je i Crna Gora, dok su statističari u Sloveniji i Bosni i Hercegovini evidentirali skok bruto domaćeg proizvoda od šest odsto. U Hrvatskoj je privredni rast bio 5,6 odsto, dok je Makedonija sa 5,2 procenta ponovo bila najmanje uspešna u eks ju regionu. I po stopi nezaposlenosti Makedonci su sa 34,9 odsto ponovo rekorderi. Nije mnogo bolja situacija na tržištu rada ni u Bosni i Hercegovini, gde je čak trećina radno sposobnog stanovništva bez posla. U Srbiji stopa nezaposlenosti iznosi 18,8 odsto. Za nekoliko procentnih poena od nas su bolji Hrvati, dok je u Crnoj Gori nezaposlenost smanjena na oko 11 odsto. Ovaj problem najmanje je izražen u Sloveniji, gde je stopa nezaposlenosti 4,9 odsto.

Po visini dugova, kako je pokazalo naše istraživanje pre nekoliko dana, na prvom mestu su Hrvati, čije ukupno zaduženje prelazi 35,5 milijardi evra. Nekoliko milijardi manje duguje slovenačka država, firme i građani, dok je Srbija sa 18,6 milijardi evra duga zauzela treće mesto.

Ekonomije ovih šest zemalja imaju i jednu zajedničku boljku. Sve do jedne imaju manjak u spoljnoj trgovini. Nominalno, od ove bolesti najmanje pate Makedonci i Crnogorci, dok su realno Slovenci u najboljoj poziciji. U najvećoj nevolji su Hrvatska i Srbija.

Izvoz Makedonije prošle godine iznosio je skromnih 2,4 milijarde evra, a uvoz oko 3,7 milijarde, dok je izvoz Crne Gore vredeo 600 miliona evra, a uvoz 2,13 milijarde.

Na prostoru bivše Jugoslavije najveći izvoz ima Slovenija (19,3 milijardi evra), ali ta zemlja najviše i uvozi (21,4 milijarde evra). Iz Bosne i Hercegovine izvezeno je proizvoda u vrednosti od 1,71 milijardu evra, dok je vrednost uvoza dostigla 4,08 milijarde. Hrvatska je je prošle godine od izvoza prihodovala devet milijardi evra, ali je na uvoz potrošila čak 18,8 milijardi. Hrvatsku po spoljnotrgovinskom deficitu sustiže Srbija jer na izvoz od 6,3 milijardi evra dolazi uvoz od 13,2 milijardi evra.

A. Nikolić

[objavljeno: 23/08/2008]

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.