Indeks Beogradske berze u plusu

Izvor: B92, 09.Okt.2008, 02:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Indeks Beogradske berze u plusu

Beograd, Vašington, Hong Kong, Berlin -- Vodeći indeks Beogradske berze Beleks 15, posle tri dana naglog pada tokom kojih je izgubio više od četvrtine svoje vrednosti, konačno je u plusu.

Bez obzira na pozitivno poslovanje, situacija na Beogradskoj berzi je i dalje teška. Kao moguća reakcija sve češće se pominje mogućnost da se berza zatvori, međutim u Komisiji za hartije od vrednosti kažu da nema potrebe da država interveniše.

Direktor poslovnih operacija >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << na Beogradskoj berzi Siniša Krneta upozorava da odluka o zaustavljanju trgovanja može imati negativne posledice ukoliko se pre toga ne napravi plan šta da se radi. Kod nas, takva odluka je u mandatu Komisije za hartije od vrednosti.

"Država do sada nikada nije intervenisala na tržištu kapitala i mislim da je u ovom trenutku najbolje to pitanje postaviti Vladi Srbije", rekao je Krneta.

Predsednik Komisije za hartije od vrednosti Milko Štimac kaže da još ne postoji razlog za bilo kakvu intervenciju države.

Direktorka Beogradske berze Gordana Dostanić podsetila je da trenutnu situaciju dodatno otežava i činjenica da Srbija nema Strategiju razvoja tržišta kapitala.

Kako je objasnila sve što se dešava u oblasti razvoja tog tržišta odvija se bez jasnog plana.

Berze se polako oporavljaju

Akcije na evropskim i azijskim berzama ojačale su danas nakon što su centralne banke od Kine do Evrope i SAD smanjile kamatne stope da bi podržale ekonomiju.

Međutim, kreditna tržišta i dalje su gotovo zamrznuta jer ulagači još uvek oklevaju.

U međunarodnoj koordinaciji bez presedana, američke Federalne Rezeve, Evropska centralna banka i više dugih, uključujući kinesku centralnu banku, juče su srezali kamate, čime su privredi i potrošačima pristup novcu učinili jeftinijim, kao odgovor na oštri pad akcija.

Ipak, analitičari kažu da još mnogo toga mora da bude učinjeno da bi se prevazišla finansijska kriza, posebno na sastanku Grupe sedam najrazvijenih država sveta zakazanom za petak.

Dolar se danas uzdigao prema jenu za 1,6 odsto, na 100,70 jena, sa šestomesečnog dna od 98,60 jena na kome se našao juče. Evro je takođe ojačao u odnosu na jen, za dva procenta na 138 jena, pošto je juče pao na najmanju vrednost u tri godine od 134,15 jena.

Prvi sati po otvaranju berzi u Evropi pokazuju da se evropske akcije oporavljaju od teških gubitaka zahvaljući naporima vlada i centralnih banaka da probiju začepljenje na kreditnim tržištima.

Polson: Potrebna jača saradnja

Ministar finansija SAD Henri Polson pozvao je na intenzivniju globalnu saradnju kako bi se stabilizovalo finansijsko tržište.

Vlade moraju da nastave da preduzimaju individualne i kolektivne akcije kako bi se obezbedila potrebna likvidnost, ojačale finansijske institucije kroz obezbeđivanje kapitala i, pre svega, da bi se zaštitila ušteđevina naših građana", izjavio je Polson na konferenciji za novinare.

On je upozorio da države moraju da budu pažljive da ne oštete jedna drugu u nastojanju da očuvaju sopstvene interese. "Moramo da vodimo računa da naše zajedničke akcije budu koordinisane i da međusobno dobro komuniciramo", rekao je Polson.

Polson je zatražio i zakazivanje specijalnog sastanka Grupe dvadeset, koja obuhvata ključne zemlje u razvoju, koje su takođe pogođene finansijskom krizom.

On je upozorio da se sadašnji potres tržišta neće završiti brzo i da bi moglo da prođe nekoliko nedelja pre nego što počnu da se osećaju promene nakon usvajanja finansijskog paketa od 700 milijardi dolara koji je usvojio Kongres SAD prošle nedelje. Taj finansijski paket ima za cilj jačanje globalnih kreditnih tržišta i pozajmljivanja među bankama, što je proces koji je zamrznut od kada su se velike banke našle u problemima zbog nemogućnosti da naplate hipotekarne kredite.

Zlato sve traženije

Širenje finansijske krize u Nemačkoj je izazvalo ogromno povećanje potražnje za zlatom.

Vodeća nemačka kompanija za trgovinu plemenitim metalima "Pro Aurum" saopštila je da ne prima nove porudžbine, jer je zatrpana pozivima interesenata, a magacini su ionako već skoro prazni.

Firma Vestgold takođe je saopštila da ima pet puta više porudžbina nego što je uobičajeno, i to kako od privatnih kupaca, tako i banaka.

Velika potražnja za ovim plemenitim metalom nije međutim izazvala učljivije povećanje cene, pa je juče fina unca zlata (31,1 gram) koštala 885 dolara, što je veoma daleko od rekordnih 1.000 dolara koliko je stajala početkom ove godine. Međutim, kako predviđa kompanija "Pro Aurum" to će se, ako se sadašnja potražnja nastaviti, uskoro promeniti, pa nije isključeno da će krajem godine fina unca zlata koštati i preko 1.000 đolara.

Nastavak na B92...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Povezane vesti

Upozorenje na nove bankrote

Izvor: Capital.ba, 08.Okt.2008, 23:37

VAŠINGTON, Američki ministar finansija Henri Polson izjavio je danas da će još finansijskih firmi u SAD bankrotirati uprkos usvajanju plana o paketu pomoći od 700 milijardi dolara z spas Vol strita prošle sedmice. 'Jednu stvar moramo da znamo - čak i sa novim ovlaštenjima Ministarstva finansija,...

Nastavak na Capital.ba...

Rast akcija posle intervencije banaka

Izvor: EMportal, 09.Okt.2008

Akcije na evropskim i azijskim berzama ojačale su danas pošto su centralne banke od Kine do Evrope i SAD smanjile kamatne stope da bi podržale ekonomiju, mada ulagači još oklevaju jer su kreditna tržišta i dalje gotovo zamrznuta.

Nastavak na EMportal...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.