I za privredu subvencionisani zajmovi

Izvor: Politika, Tanjug, 19.Jan.2009, 23:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

I za privredu subvencionisani zajmovi

Od februara, firme će moći da podignu kredite sa kamatom od pet do šest odsto

Srpska preduzeća će, od februara, moći da se zadužuju povoljnijim subvencionisanim kreditima sa godišnjom kamatom od pet do šest odsto. To je rezultat dogovora koji je juče sa predstavnicima sedam najvećih banaka postigao potpredsednik vlade i ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić. Prema njegovim rečima, u situaciji kada ovdašnje banke iz inostranstva više neće moći >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << da „povuku” dovoljno kredita, država mora da uskoči i popuni tu finansijsku rupu sa 40 milijardi dinara.

– Da bi privrednik dobio ovakav kredit, moraće kod poslovnih banaka da se obaveže da neće otpuštati radnike. To je uslov da država pomogne razvoj preduzeća. Pokušali smo da dođemo do modela pomoću koga ćemo obezbediti dovoljno sredstava i uticati na obaranje kamata. Bez kreditiranja privrede sa povoljnijim kamatnim stopama nije moguće ni ostvarivanje planiranog privrednog rasta od 3,5 odsto. Cilj je još da ovim merama povećamo i nivo zaposlenosti i stimulišemo izvoznike kako bismo smanjili spoljnotrgovinski deficit – istakao je Dinkić.

Sastanak je, inače, bio zatvoren za javnost, ali je novinarima prethodno iz Dinkićevog kabineta obećano da će po završetku razgovora moći da postave pitanja potpredsedniku vlade i bankarima. Međutim, pred pripadnike sedme sile izašao je samo ministar Mlađan Dinkić sa pomoćnikom Nebojšom Ćirićem i državnim sekretarom Vesnom Arsić. Izostanak bankara, objasnio je Dinkić, ne treba tumačiti nikako drugačije nego da se sa njima nije na vreme dogovorio o obavezama koje ih čekaju posle sastanka. Osim predstavnika Komercijalne banke, Inteze, Rajfajzen banke, Sosijete ženeral, Erste, Unikredit i Hipo Alpe-Adrija banke, razgovoru je prisustvovao i Veroljub Dugalić, predsednik Udruženja banaka, kao i predstavnik Fonda za razvoj.

– Reč je o partnerstvu vlade, Narodne banke Srbije i komercijalnih banaka. Razmatrali smo tri konkretna modela kreditiranja koja će se dodatno iskristalisati do kraja nedelje. Prvi je da Fond za razvoj iz sopstvenih izvora kreditira polovinu ukupne sume od 40 milijardi dinara po povoljnim uslovima sa godišnjom kamatom od pet do šet odsto. Drugi model je poseban program vlade koji će se obavljati uz podršku NBS, dok treći obrazac podrazumeva da Vlada Republike Srbije podigne kredite u inostranstvu u ukupnom iznosu od 480 miliona evra. Taj novac će biti preusmeren za finansiranje malih i srednjih preduzeća – objasnio je Dinkić.

Kako kaže Dinkić, najveći zajam od 250 miliona evra država će uzeti od Evropske investicione banke, zatim od Nemačke banke za razvoj još 100 miliona evra, od Evropske banke za obnovu i razvoj dodatnih takođe 100 miliona evra, ali i 30 miliona evra od italijanske vlade.

– Obaranje kamatnih stopa obaviće se kombinovanjem nekoliko mehanizama. Najpre državnim garancijama bankama prilikom kreditiranja privrede, uz učešće Garancijskog fonda. Imamo i odgovarajuća sredstva iz budžeta, ali će i centralna banka preduzeti nekoliko mera. Pre svega očekujemo smanjenje referentne kamatne stope, koja sada iznosi 17,75 odsto, jer je i Evropska centralna banka smanjila kamatu na dva odsto – istakao je Dinkić, ali nije mogao precizno da odgovori na pitanje koliko će sredstava iz budžeta biti izdvojeno.

Cilj je, dodao je, da se rizik zemlje, koji se zaračunava u kamatnu stopu, a u ovom trenutku iznosi tri odsto, kompenzuje nekim drugim merama.

A. Nikolić

[objavljeno: 20/01/2009]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.