Izvor: SEEbiz.eu, 26.Sep.2019, 08:10 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Hrvatsko tržište rada vapi za ozbiljnim reformama
ANALIZA - Prema preliminarnim podacima DZS-a o kretanju aktivnog stanovništva RH (temeljeni na Anketi o radnoj snazi) u drugom ovogodišnjem tromjesečju broj zaposlenih osoba zabilježio je rast od skromnih 0,4% u odnosu na isto razdoblje 2018. dosegnuvši 1,678 milijuna dok je broj nezaposlenih smanjen za 28 tisuća osoba odnosno 20,6%.
Ovakva kretanja posljedično su se odrazila i na agregat aktivnog stanovništva koje je u istom promatranom razdoblju iznosio 1,786 milijuna.
>> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << />
Na tromjesečnoj razini broj aktivnog stanovništva je niži za 11 tisuća osoba odnosno 0,6% dok je na godišnjoj razini broj aktivnih niži za 21 tisuća osoba ili 1,2%. Potonje je posljedica razmjerno većeg smanjenja broja nezaposlenih osoba u odnosu na relativno manji porast zaposlenih. Preliminarni podaci također pokazuju da je broj neaktivnog stanovništva u drugom ovogodišnjem tromjesečju iznosio 1,734 milijuna. Uz povećanje na tromjesečnoj razini za 8 tisuća ili 0,5%, broj osoba u kategoriji neaktivnog stanovništva je na godišnjoj razini bio viši za 9 tisuća (%2B0,5%). Pri tome je u drugom tromjesečju broj aktivnog stanovništva tek za 52 tisuće.
Posljedično spomenutim kretanjima, radno sposobno stanovništvo (15 ) spustilo se na nove rekordno niske razine (3,520 milijuna) potvrdivši kontinuirano opadanje koje datira još od kraja 2008. Naime, u odnosu na prvo tromjesečje 2019. broj radno sposobnih niži je za 3 tisuće (-0,1%) te je na godišnjoj razini zabilježio pad za 13 tisuća (-0,4%). Tako nepoželjan trend kretanja statistički je rezultirao stopom aktivnosti koja se u drugom ovogodišnjem tromjesečju spustila na 50,7%. U istom promatranom razdoblju stopa nezaposlenosti je uz pad za 1,5pb u odnosu na isto tromjesečje godine ranije iznosila 6% (-1,6pb u odnosu na prethodno tromjesečje).
Unatoč padu nezaposlenosti i skromnom ratu zaposlenosti, relativno niska razina stope aktivnosti te stope zaposlenosti (47,7% u drugom tromjesečju 2019.) jasno nalažu kako su za ozbiljnija i dugotrajnija poboljšanja na tržištu rada potrebni konkretniji reformski zahvati ne samo na tržištu rada nego i kroz reformu obrazovnog sustava u svrhu smanjivanja neusklađenosti ponude i potražnje za radnom snagom. Pri tome dodatan uteg dolazi i od pojačanog migracijskog odljeva mladog radno sposobnog stanovništva.
