Izvor: B92, Beta, Tanjug, 01.Sep.2009, 10:35 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Hrvatski BDP pao za 6,3 procenata
Zagreb -- Hrvatska privreda je i u drugom tromjesječu nastavila strmoglavi pad, BDP je za 6,3 posto manji u odnosu na isti kvartal prošle godine.
Tačan iznos o kretanju BDP-a za drugo tromesečje Državni zavod za statistiku (DSZ) će objaviti 25. septembra i on se može u manjoj meri promeniti u odnosu na prvu procenu.
U prvom kvartalu prema podacima DZS-a hrvatska privreda je palo 6,7 odsto dok je kvartal pre toga BDP bio u simboličnom plusu od 0,2 posto
>> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << />
Hrvatska će verovatno morati da se dodatno zaduži da bi pokrila ogroman budžetski deficit od deset milijardi kuna (više od 1,3 milijarde evra). Zagrebački "Večernji list", pozivajući se na mišljenje domaćih ekonomista navodi da je ovogodišnji hrvatski budžet "pun rupa" i da ga je nemoguće, "zakrpiti" bez još jednog rebalansa.
Ima, međutim, ekonomista koji smatraju da novi, jesenji, rebalans budžeta nije neophodan, u slučaju da se odmah krene u pravljenje projekcije "nultog budžeta" za narednu godinu, jer se u tom periodu ne očekuje poboljšanje uslova zaduživanja na eksternom tržištu.
Pristalice pravljenja još jednog budžetskog rebalansa ipak smatraju da je takav pristup neminovan, jer vlada konačno mora, na osnovu tog dokumenta, da sreže kapitalna ulaganja, razne subvencije i socijalna davanja i da ih održi na "zacementiranom" nivou narednih pet godina.
Pad industrijske proizvodnje
Industrijska proizvodnja u julu, u odnosu na isti mesec 2008. godine, manja je za devet odsto, a pad proizvodnje beleži se deseti mesec zaredom. Najveći pad zabeležen je u prerađivačkoj industriji (10,1 odsto), rudarstvu (9,6), a u prvih sedam meseci 2009. prerađivačka industrija je potonula čak 11,8 odsto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Proizvodnja duvanskih proizvoda i prerada drveta zabeležili su rast od 1,5 odnosno 8,5 odsto na godišnjem nivou. Analitičari Rajfajzen banke za celu ovu godinu predviđaju dalji pad industrijske proizvodnje, s tim što bi on na godišnjem nivou mogao biti oko sedam odsto.
Ukoliko vlada ne učini tako već krene u zaduživanje kako bi na taj način finansirala budžetski manjak nakon pet godina Hrvatska će biti "do grla u dugovima", kaže ekonomista Ante Babić i dodaje da bi njegova zemlja tada mogla postati, figurativno rečeno, podružnica neke velike strane banke.
Analitičar Damir Novotni, čije mišljenje takođe prenosi "Večernji list" , smatra da bi vlada premijerke Jadranke Kosor mogla da izbegne novi, četvrti po redu, rebalans budžeta ako se ostvari prognoza o manjem padu turističkog prometa u Hrvatskoj od ranije očekivanog i istovremeno se osiguraju nedostajuća sredstva na međunarodnom tržištu kapitala. Novotni smatra, osim toga, da rebalans u četvrtom kvartalu i "nema smisla", jer se time ne mogu previše smanjiti ranije isplanirani budžetski troškovi.
Direktorka zagrebačkog Instituta za finansije Katarina Ot je ukazala da se zbog neozbiljnog pristupa u radu vlade ovgodišnji budžetski deficit uvećao sa 2,4 milijarde kuna planiranih u decembru 2008. na čak 9,3 milijarde u avgustu ove godine.
Hrvatska vlada je, inače, krajem prošle sedmice prihvatila ponudu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) da ta kreditna organizacija Zagrebu doznači oko 450 miliona dolara za jačanje finansijske stabilnosti zemlje, ali ta sredstva neće, prema svemu sudeći, biti upotrebljena za "peglanje" ovogodišnjeg bužetskog deficita.
Guverner Narodne banke Hrvatske Željko Rohatinski je izjavio da bi ta sredstva MMF -a trebalo sačuvati do prvog kvartala iduće godine za otplatu hrvatskog ino - duga, dok ministar finansija Ivan Šuker ipak nije isključio mogućnost njihovog ranijeg korišćenja ali, kako je objasnio, samo u krajnjoj nuždi.
